Ljudsko tijelo – činjenice koje možda niste znali

Autor: Fitnes učilište 6 minuta 27.11.2025.

Koliko dobro poznajemo svoje tijelo? Ne znam kako vi, ali meni se čini da nikada nećemo doći do točke kada ćemo moći reći da znamo apsolutno sve. Iako živimo s njime cijeli život (ili on s nama), koliko ga ustvari poznajemo? Složit ćete se – ne baš najbolje, pogotovo ako struka kojom se bavite nema veze s anatomijom, fiziologijom i srodnim znanostima.

Kroz naše blogove često se bavimo određenim segmentima mišićno-koštanog sustava te pokretanjem istoga, no ovoga puta ćemo pričati o nečem sasvim drugačijem i to u nešto opuštenijem i zabavnijem stilu. Donosimo vam više ili manje poznate činjenice i zanimljivosti o našem savršeno posloženom i funkcionalnom organizmu koje se odnose na mišićno-koštani, kardiovaskularni i respiratorni sustav.

Mišićno-koštani sustav

Vjerovali ili ne, iako su bebe puno puno manje od nas odraslih, one imaju više kostiju od nas. Bebe se rađaju s 300 kostiju, ali neke od tih kostiju s vremenom srastu te odrasla osoba u konačnici ima 206 kostiju. Najduža i najveća kost u ljudskom tijelu je bedrena kost (kost natkoljenice koja se nalazi između zgloba kuka i koljena), a najmanja kost je stremen – mala kost smještena u našem uhu veličine od 2,6 do 3,4 milimetra. Tko li ju je samo pronašao tako malenu? 🙂

Više od polovice kostiju u našem tijelu nalazi se u šakama i stopalima. Jednu šaku čini 27 kostiju, a stopalo 26 kostiju, što bi bilo ukupno 106 kostiju u obje šake i oba stopala. U tijelu postoji i jedna kost koja nije povezana niti s jednom drugom kosti. Nalazi se ispod našeg jezika (između baze jezika i grkljana) i naziva se hioidna ili podjezična kost (1,2).

U tijelu također postoji oko 650 mišića koji čine oko 40% tjelesne mase. Najveći od njih je gluteus maxsimus (koji se nalazi u stražnjici i koji je, vjerujem, jedan od popularnijih mišića u oba spola 🙂), a najmanji se, jednako kao i najmanja kost u tijelu, nalazi u uhu. Najjači mišić, u odnosu na njegovu veličinu, je maseter koji se nalazi u čeljusti, a može proizvesti silu od čak 90 kilograma! Kada već govorimo o mišićima, zanimljivo je da je za jednu naizgled jednostavnu aktivnost kao što je hodanje potrebna koordinacija oko 200 mišića, a zanimljivo je i to da kretanje mišića čini 85% ukupne topline proizvedene u tijelu! Zato ne čudi da se, kada nam je hladno, različitim kretnjama tijela pokušavamo zagrijati. Sjećate li se onog drhtanja koje se pojavi kada nam je hladno? Upravo to su naši mišići – stežu se i time pokušavaju zagrijati naše tijelo (3, 4).

Kardiovaskularni sustav

Kardiovaskularni sustav se sastoji od srca i krvnih žila. Prosječno srce veličine je šake odrasle osobe. Kuca 100.000 do 115.000 puta na dan, a žensko srce u prosjeku kuca nešto brže od muškog. Razlog tome je vjerojatno nešto manja veličina srca kojemu u prosjeku treba nešto više otkucaja da ispumpa količinu krvi koju pumpa muško srce. Masa srca je manja od 0,5 kilograma, a ono pumpa krv kroz 96.000 kilometara krvnih žila (arterija, vena i kapilara). Da, dobro ste pročitali! 🙂 To bi značilo da bi krvožilni sustav mogao dva puta okružiti Zemlju oko ekvatora (5,6).

Ali postoje i one manje lijepe činjenice o srcu. Bolesti srca su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Prema nekim podacima, čini se da se najviše srčanih udara događa ponedjeljkom (taj fenomen je poznat i kao efekt „plavog ponedjeljaka“), a dan kada se bilježi najviše srčanih udara u godini je Božić. Dobra vijest je da navedeno možemo prevenirati pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom i smanjenjem izloženosti stresu. Osim toga, kako kažu: „A joke a day may help keep the heart doctor away“, odnosno – jedna šala dnevno, drži kardiologa podalje od vas jer smijeh smanjuje stres i opušta krvožilni sustav (5,6). Zato prokušajte u život unijeti što više humora, smijeha i veselja! 🙂

Dišni sustav

Dišni sustav odgovoran je za unos kisika i za izbacivanje ugljikovog dioksida iz organizma, ali osim što izbacuje ugljikov dioksid, izdisajem iz tijela izbacujemo i određenu količinu vode, točnije oko 17,5 mililitara, odnosno 0,0175 litara na sat. Kada vježbamo gubimo i do 4 puta više. Pluća su jedini organ koji može plutati na vodi. To je zbog 300-500 milijuna alveola, odnosno malih mjehurića unutar pluća u kojima se vrši izmjena plinova (7).

Lijevo plućno krilo je nešto manje od desnog jer je „dobar prijatelj“ i oslobađa nešto prostora srcu koje se nalazi pored njega. Kapacitet pluća odrasle osobe je od 4 do 6 litara zraka. Muškarci obično imaju nešto veći kapacitet pluća od žena, a svakim udahom udahnemo oko 0,5 litara zraka. Kada bismo pluća raširili do njihove maksimalne veličine, bila bi veličine teniskog terena. Zanimljivo je da većina ljudi diše samo kroz jednu nosnicu odjednom, a nosnica koja je „aktivna“ se često mijenja ovisno o dobu dana (8). Osim toga, procjenjuje se da nos može prepoznati trilijun različitih mirisa (9)!

Zaključak

Ljudsko tijelo je savršeni organizam o kojem možemo stalno učiti, a opet imati osjećaj da ne znamo dovoljno. Vjerujem da dosta ljudi prođe kroz život, a da jako slabo poznaje svoje tijelo koji im je suputnik na cijelom tom putu. Iako je anatomija, kao znanstvena disciplina, vrlo kompleksna i nekima možda teško razumljiva, ovim blogom sam vam htjela malo približiti neke činjenice o ljudskom tijelu koje su zanimljive i koje će vas možda potaknuti na daljnje i dublje proučavanje fascinantnog „stroja“ zvanog ljudsko tijelo.

Literatura: