Intermittent fasting: pripazite na ovih 5 pogrešaka

U posljednje vrijeme intermittent fasting, odnosno povremeni post stekao je veliku popularnost. To nije nimalo čudno ako uzmemo u obzir činjenicu da ovaj način prehrane učinkovito djeluje u borbi protiv viška kilograma i masnog tkiva, ali i dokazano pozitivno utječe na naše zdravlje. Naime, intermittent fasting smanjuje rizik od autoimunih i kroničnih bolesti, snižava razinu lošeg kolesterola i triglicerida, a istovremeno povećava oksidaciju masnih kiselina, razinu dobrog kolesterola, hormona rasta te osjetljivost na inzulin.

Kako IF funkcionira?

Kao što je vidljivo iz samog naziva, kod ovog načina prehrane izmjenjuju se intervali posta s intervalima u kojima je dozvoljeno konzumirati hranu. U intervalima posta možete piti vodu, nezaslađenu crnu kavu ili čaj.

Nekoliko je načina za provođenje ove dijete, a kao najpopularnija i najodrživija pokazala se metoda 16/8, u kojoj 16 sati postite, nakon čega sljedećih 8 sati možete jesti. Kako ćete rasporediti ove intervale kroz dan ovisi isključivo o vama; vašim navikama, dnevnim obavezama, dobu dana kada trenirate, kada se budite i sl. Sljedeća metoda koju možete isprobati je 20/4, što znači da u danu imate samo 4 sata tijekom kojih smijete jesti. Postoji još nekoliko varijacija, a na vama je da pronađete onu koja vam najbolje odgovara.

5 stvari koje trebate izbjegavati na IF dijeti

1. Uvođenje drastičnih promjena 

Ako ste se naviknuli pojesti manji obrok svaka 3-4 sata, a sada odjednom odlučite jesti samo tijekom 8 sati u danu, vrlo vjerojatno ćete biti gladni cijelo vrijeme i vrlo brzo ćete odustati. Promjene uvodite postupno kako biste dopustili svojem organizmu da se na njih navikne. Počnite s intervalima od 12 sati – 12 sati postite, a u sljedećih 12 sati rasporedite nekoliko zdravih obroka. Nakon nekoliko dana ili tjedana produžite razdoblje posta za jedan sat. Polagano produžujte vrijeme posta, dok ne dođete do željenih intervala, ovisno o tome za koju ste se metodu odlučili. U prosjeku je potrebno 10-14 dana da se naviknete na novi režim prehrane te prestanete osjećati glad u intervalima posta.

2. Mislite da nije zdravo povremeno postiti

Kada čuju kako funkcionira, mnogi zaključuju da povremeni post nije zdrav. Međutim, ovo je jedan od najzdravijih načina prehrane budući da nije riječ o rigoroznoj dijeti koja eliminira ključne nutrijente i koju ne možete držati na duge staze. Dapače, intermittent fasting vam ostavlja slobodu da jedete što god želite (u okvirima optimalnog dnevnog kalorijskog unosa) te je kao takav dugoročno održiv. Osim toga, istraživanja su potvrdila da IF dijeta doprinosi boljoj funkciji imunološkog sustava, povećava osjetljivost na inzulin, smanjuje rizik od srčanih oboljenja te vam čak može pomoći da živite duže.

3. Prebrzo odustajete 

Za koju god da se promjenu odlučite, vašem organizmu su potrebna u prosjeku dva tjedna da se navikne na novonastale uvjete. Ako ste ranije već isprobali povremeni post, ali ste se prvih par dana osjećali umorno i gladno, razlog tome je što se vaš metabolizam nije naviknuo na novi režim prehrane. Prema tome, ne smijete prebrzo odustati; dajte si barem dva tjedna i primijetit ćete kako će osjećaj gladi nestati.

4. Prejedate se nakon intervala posta 

Pogreška koju mnogi na početku rade jest pretjerivanje s hranom nakon što završi razdoblje posta. Jasno je da ćete u početku biti gladni i jedva čekati da dođe vrijeme kada možete jesti, no ne biste se trebali prejedati. Osim što ćete na taj način ugroziti svoj cilj (mršavljenje, topljenje masnog tkiva), moguće su negativne nuspojave poput bolova u trbuhu, osjećaja nadutosti i mučnine. Unaprijed pripremite zdrav i uravnotežen obrok, tako da odmah nakon razdoblja posta možete svojem organizmu osigurati sve potrebne nutrijente, uključujući proteine, zdrave izvore ugljikohidrata poput cjelovitih žitarica te puno povrća.

5. Ne pazite što jedete 

Popularnost i jednostavnost povremenog posta krije se u činjenici da možete jesti što god poželite. Naravno, pod uvjetom da ne pretjerujete te da ne unosite više kalorija nego što ih potrošite tijekom dana. Iako je intermittent fasting znatno fleksibilniji po pitanju odabira namirnica u usporedbi s nekim drugim popularnim dijetama (npr. keto dijeta), to ne znači da možete jesti fast food i očekivati impresivne rezultate. U vašoj prehrani trebali bi biti zastupljeni proteini, zdrave masti i kompleksni ugljikohidrati. Na taj ćete način duže biti siti, imati više energije te očuvati mišićnu masu u procesu mršavljenja te uspješno pobijediti višak kilograma i masnog tkiva.