3 najgora načina za oporavak od ozljede

Vježbanje na žalost nerijetko prate i ozljede. Bez obzira koliko se zagrijavali, pazili na težine i broj ponavljanja te pravilnost vaših pokreta, tijelo ponekad jednostavno ima druge planove. Ozljede su neugodne, bolne, ugrožavaju redovitost treninga kao i postizanje željenih ciljeva. Mogu vas dugo udaljiti od pravog treninga i ugroziti mišićnu masu na kojoj ste radili. Ograničavaju puni opseg pokreta, mogu vam narušiti socijalni život i izazvati čak i mentalne poteškoće. Svakako se nije lako pomiriti s činjenicom kako nešto što ste do jučer s lakoćom obavljali odjednom eto nije moguće.

Protiv ozljeda se borimo na razne načine. Pokušavamo ih ublažiti, izliječiti i što prije se vratiti u „zonu“. Pritom ponekad koristimo tehnike koje smatramo provjerenima, ali to ne moraju biti. I zapravo mogu nanijeti više štete nego koristi. Donosimo 3 takve.

Odmor – led – pritisak – podizanje 

Jedna od „starih“ i poznatih tehnika tretiranja ozljede je što prije bolno mjesto krenuti hladiti ledom kako biste smanjili oticanje. No je li to zaista i pravilan pristup? Posljednja znanstvena istraživanja ukazuju kako nije. Krioterapija izgleda uopće toliko ne pomaže liječenju. Zapravo bi mogla odgoditi proces zacjeljivanje. Isto vrijedi i za postulat kako biste ozlijeđeni dio trebali držati u strogom mirovanju. Dok god se radi o manjim ozljedama lagana rehabilitacija može početi već dan nakon ozljede tvrdi poznati američki liječnik i autor dr. Gabe Mirkin.

No, nije cijeli ovaj slijed pogrešan. Kompresija na ozlijeđeni dio i podizanje istoga i dalje se pokazuju kao učinkovite metode pri tretiranju manjih do srednjih ozljeda.

Foam roller

Iako je izrazio korisna fitness oprema i fenomenalna podloga najboljh treninga, svakako nije nešto što liječi sportske ozljede. Stoga ako doživite ozljedu i pomislite kako ćete rolanjem ozlijeđenog mišića po foam rolleru riješiti stvar, vjerojatno niste u pravu. Možete se “rolati“, tj. rolati ozlijeđeni dio tijela koliko hoćete, ali vjerojatno nećete značajno ubrzati oporavak.

Ono gdje vam foam roller ipak može donekle koristiti su specifične mišićne skupine kao kvadriceps ili lateralni leđni mišići. Za ostale ozljede manjeg do srednjeg intenziteta puno je efikasnije koristiti vrške prstiju. Tako je, dobra stara masaža čuda radi.

Istezanje

Kad vas primjerice zateže stražnja loža puno će vam dobrodušnih ljudi vjerojatno preporučiti istezanje. Isto će vam savjetovati i kad vas bole leđa i kad vas boli lijevo rame i kad vam je ukočena kralježnica. Je li istezanje zaista toliko spasonosno?  I što ono zaista radi vašem tijelu? Kada se istežemo opuštamo mišić i njegov tonus. Povećavamo fleksibilnost i opseg pokreta, no znači li to i da smo sigurniji od ozljeda ili njihovo brže zacjeljivanje? Kako stvari stoje u recentnim znanstvenim istraživanjima izgleda kako samo istezanje mehanički ne pridonosi puno. Uz to i ne štiti vas toliko od ozljeda. Upravo suprotno. Pretjerano istezanje bi moglo smanjiti mišićnu snagu pojedinih mišićnih skupina i zapravo narušiti samu izvedbu. Postoji li onda alternativa za dugo statičko istezanje?

Apsolutno! Odgovor glasi dinamičko zagrijavanje, a sve o njemu provjerite ovdje. Osim njega preporuka je tzv. „end range“ pokret. Jednostavno rečeno mišić koji ciljate istegnete do kraja, no ne ostajete u toj poziciji beskonačno i pokušavate ga „produljiti“ do beskonačnosti već ga lagano vraćate u početnu poziciju. Ovako ćete biti nježniji prema vezivnom tkivu i učinkovitije se zagrijati i/ili rehabilitirati nakon manjih ozljeda.