Bez obzira koliko imali staža u treniranju, nema te osobe koja ne radi barem neke greške u svom vježbanju. Nakon prvih 5 grešaka koje sam objasnio u prethodnom članku, evo i preostalih 5 koje su vrlo učestale.

6. Ne zagrijavate se i ne istežete prije treninga

Cilj zagrijavanja je pripremiti tijelo na predstojeće napore i stres jer vježbanje zapravo predstavlja stres za naš organizam. Na taj način podići ćemo temperaturu tijela; pripremiti mišiće, tetive i zglobove; smanjiti mogućnost ozljede; povećati prokrvljenost mišića i opseg pokreta prilikom vježbanja – a sve to će rezultirati daleko kvalitetnijim, efektnijim i učinkovitijim treningom.

Ne zaboravite pripremiti svoj najsavršeniji stroj – vlastito tijelo!

Nikada nemojte preskakati zagrijavanje i istezanje i odmah žestoko krenuti s vježbanjem. Na početku treninga odradite desetak minuta neku aerobna aktivnost (bicikl, orbitrek, lagano trčanje i sl.) zatim razgibajte i lagano istegnite cijelo tijelo, a tijekom i nakon treninga istegnite one mišićne skupine koje ste trenirali.

7. Previše se odmarate tijekom treninga

To naravno ne znači da se na svakom treningu trebate ”zgaziti”, ali ne trebate ni imati preduge pauze između serija i/ili vježbi, odnosno nepotrebno (pre)duge treninge jer je to kontraproduktivno (vidi pod 8). Kada nam je cilj rast mišića, trebamo ih opteretiti u relativnom kratkom vremenu, ali velikim intenzitetom (bez predugih stanki i nepotrebnog ”praznog hoda”), a onda što prije započeti s procesom oporavka i za to si dati dovoljno vremena. To može dati bolje rezultate od dugotrajnijeg treninga.

Važno je znati da nema te mišićne skupine koja se ne može gotovo potpuno iscrpiti za 20 – 40 minuta intenzivnog treninga s otporom.

Kvalitetan i učinkovit trening s otporom ne bi trebao trajati više od 60 (eventualno malo dulje s uvodnim / pripremnim dijelom sa zagrijavanjem, razgibavanjem i istezanjem) do maksimalno 90 minuta (ovisno o broju mišićnih skupina koje se rade, broju vježbi, serija, ponavljanja i sl.). Eventualno pretjerano opsežna primjena neke aerobne aktivnosti (kardio trening) može učiniti trening dugotrajnim.

8. Niste dovoljno koncentrirani na treningu, odnosno fokusirani na ono što trenutačno radite / vježbate

Ukoliko želite napredovati i izvući maksimum iz svakog svog treninga morate biti maksimalno fokusirani, skoncentrirani i motivirani te izbjegavati sve nepotrebne distrakcije kao što su: razgovori tijekom ili između serija i vježbi, tipkanje po mobitelu, gledanje TV-a ili komada (ok ovo potonje je možda najteže izbjeći :)). Za sve postoji vrijeme i mjesto, a odlazak u fitness centar ne bi trebao predstavljati zadovoljavanje čovjekove potrebe za druženjem (iako je nekima i to jedan od motiva), već prije svega potrebe tijela za kretanjem i tjelovježbom.

9. Radite samo omiljene vježbe i/ili mišićne skupine, a zapostavljate svoje slabe točke

Većina ljudi ima omiljene vježbe i/ili dijelove tijela (mišićne skupine) koje obožava raditi istovremeno zapostavljajući slabije razvijenije dijelove i/ili neke tjelesne sposobnosti (npr. aerobnu izdržljivost, snagu, fleksibilnost, mobilnost i drugo). Takav pristup treningu osim što vodi nefunkcionalnom, neizbalansiranom i nesimetričnom tijelu, također povećava i mogućnost ozljede. Tada i one skupine / sposobnosti koje su dobro razvijene, ne mogu ostvariti svoj puni potencijal jer ih limitiraju vaše slabe točke. Tijelo funkcionira kao jedna cjelina i jako je onoliko koliko i njegov najslabiji dio.

Trenirajte cijelo tijelo, a ne samo omiljene dijelove – kod dečkiju je to gornji dio, a kod cura donji dio tijela – ili one koje vam najbrže napreduju!

Cilj rekreativnog fitnessa i bodybuildinga je imati zdravo, lijepo, skladno ali i funkcionalno tijelo. U početku radite sve mišićne skupine podjednako, a nakon 8 i više mjeseci, ukoliko primijetite da vam neka skupina zaostaje, započnite sa specijalizacijom (prioritetnim načinom treniranja) te skupine.

 10. Uspoređujete se s drugima, umjesto sa sobom

Nastojte mjeriti svoj napredak u odnosu na to kakvi ste bili prije mjesec, dva, godinu ili više dana (npr. s kojim vježbama ste se mučili, a sada ih radite s lakoćom, koliko ponavljanja više možete napraviti, kako ste ranije izgledali i sl.), a ne u odnosu na druge.

Svi smo mi jedinstveni, originalni i neponovljivi: ”Prosto je neshvatljivo koliko je svatko od nas unikatan. Od početka ljudske civilizacije pa dokle god bude trajala, nikada prije, a ni poslije neće postojati nitko poput vas!” (iz knjige ”Pouke života”).

Zašto onda uopće pokušavati biti kao netko drugi?! Svi imamo različitu genetiku, tjelesnu formu i životne okolnosti. Ukoliko ste početnik nemojte se uspoređivati s nekim tko trenira godinama. Nemojte zaboraviti da su i najuspješniji profesionalci kojima se danas divite nekad bili potpuni početnici kao i vi sada.

Jednostavno se trudite biti najbolji što možete i uvijek dajte sve od sebe – kako na treningu tako i u životu. Pratite vlastiti napredak i iz dana u dan pokušajte biti bolji nego što ste bili jučer.

Spori napredak bolji je od nikakvog. Nemojte se brinuti ako sporo napredujete, brinite se ako stojite u mjestu. Kineska poslovica

Ispravite ove navedene greške i ostvarite puni potencijal svoga zdravlja i tijela.