Što se događa tijelu ako jedemo junk food i vježbamo?

Ako vam je brza hrana “cheat obrok” koji konzumirate jednom ili dvaput tjedno kao nagradu za uspješno odrađene treninge, ne biste trebali previše brinuti. No ako ga jedete na dnevnoj bazi, naravno, nećemo vas osuđivati, ali ćemo vas upozoriti da će sigurno negativno utjecati na vaše zdravlje. Do sada je prilično jasno da učinci brze hrane na vaš um i tijelo mogu biti prilično štetni. Dijeta s kroničnom konzumacijom nezdrave hrane dolazi s mnoštvom štetnih učinaka na zdravlje, od povećanog rizika od srčanih bolesti do dijabetesa i pretilosti.
Očito je da pretjerana konzumacija hamburgera, pomfrita, procesiranog mesa, slanih grickalica i slatkiša povećava rizik od debljanja. To je obično prvi simptom koji primijetite nakon dugotrajne konzumacije junk fooda, ali ne i jedini.
Puno je simptoma konzumacije brze hrane nevidljivo do trenutka kada počnu stvarati probleme vašem zdravlju. Nezdrava hrana povećava masnoću na trbuhu, što je povezano s kroničnim problemima poput upale i visokog krvnog tlaka. Također, konzumacija junk fooda povezana je i sa simptomima depresije i poremećajima mentalnog zdravlja, a najopasnija posljedica pretjerane konzumacije su bolesti poput dijabetesa i bolesti srca. No kako zapravo junk food djeluje na vaše tijelo kada ga konzumirate prije treninga?
Utjecaj brze hrane na razinu energije
Ono što je iznenađujuće je da neki stručnjaci zapravo tvrde da brza hrana može biti korisna elitnim sportašima za obnavljanje njihove potrošene energije i zaliha glukoze nakon treninga. Kada vježbate, vaši mišići crpe zalihe glikogena kako bi im pružili energiju za odrađivanje treninga. Obično će vam na kraju treninga zalihe glikogena biti manje, što će zahtijevati da hranom dopunite izgubljene ugljikohidrate i elektrolite nadoknadite sportskim napitcima.
Međutim, za ostatak prosječnog stanovništva situacija je ipak malo drugačija. Ako sjedite ili umjereno vježbate, otprilike pola sata dnevno pet dana u tjednu, brza hrana vjerojatno uopće neće koristiti vašem treningu ili oporavku. To vrijedi posebno za ljude koji teže mršavljenju. Uz sve to, brza hrana će vam prije iscrpiti energiju nego vas njom opskrbiti.
Nutritivna (bez)vrijednost
Prehrana bogata zdravim namirnicama nakon treninga gotovo je jednako važna kao i sama trening rutina. Proteini i složeni ugljikohidrati obnavljaju mišiće, održavaju razinu glukoze u krvi i održavaju vaš metabolizam, a uz to vam daju stabilnu energiju koja vam je potrebna za vježbanje. Ako ne unosite dovoljno ovih hranjivih tvari u svojoj prehrani, vjerojatno će vam nedostajati energije potrebne za uspješno odrađen trening.
Jedna od najvećih zamki brze hrane je neuravnoteženi omjer masti, šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Iako slatka peciva ili hamburger mogu zasititi i sadržavati određene količine proteina, ostatak su uglavnom prazne kalorije. Te se kalorije (iz dodanih šećera ili zasićenih masti) smatraju “praznima” jer nemaju stvarnu hranjivu vrijednost. Puno praznih kalorija možete pronaći u hrani poput kolačića, krafni, gaziranih pića, pizze…
No nije ni sva prerađena hrana potpuno nezdrava. Konzervirana hrana poput tune, graha i lososa zapravo može biti izvrstan izvor proteina. Uzmite malo maslaca od kikirikija ili badema i kombinirajte ga s tostom ili bananom ako vam treba nešto zasitnije. Također, ako volite žitne pahuljice za doručak, radije iz zamijenite zobenima.