Je li opasno jesti prezdravo?

Gdje je granica zdravog i nezdravog? Svjesni smo kako je nutritivno kvalitetna prehrana apsolutni preduvjet rasta mišića, postizanja fitness ciljeva, ali i mentalnog zdravlja. Paziti na uravnotežen unos proteina, ugljikohidrata i masti te minerala i vitamina svakako će vam preporučiti svatko kome je stalo da vas. Eliminiranje procesiranih šećera, jednostavnih ugljikohidrata i zasićenih masti također. Svježa, organska i „snažna“ hrana čini iste takve ljude i u kombinaciji s vježbanjem daje rezultate.

No što kada zdrava prehrana postane opsesija i potpuno preuzme kontrolu nad životom?  Što kada više ne samo da pazimo što jedemo, već postajemo opsjednuti onime što jedemo. Što kada više nije dovoljno napraviti zdravi omlet s povrćem već brojite koliko ste točno srednje velikih paprike narezali? Što ako vas više ne veseli pripraviti svoj smoothie sa zdravim lisnatim povrćem već brojite koliko ste točno kakvih listova stavili u blender?

Što ako riječ organski postane više od same riječi, a „normalni“ ste samo na dane kada ste konzumirali točno određeni tip proteina?  Ako je tako mogli biste se naći u problemima zbog svojih prezdravih navika!

Za ovo postoji i službeni naziv – ortoreksija. Jednostavno bi ga bilo opisati kao preveliko fokusiranje na hranu, na kvalitetu prehrane, čistoću hrane (pritom ne mislimo na to jeste li je oprali) i sve što vodi nezdravoj rigidnosti u jelovniku. Ako pod povećalom gledate „osobnu iskaznicu“ i „zdravstveni karton“ baš svake namirnice koju jedete riskirate i nepovoljne posljedice „prezdrave prehrane“. Ničeg previše ne može biti dobro, pa ni zdravlja!

Zdravo zdravije

Opsesivni fokus na zdravlje zapravo je vrlo nezdrav. Fizički i mentalno. Kada hrana koju jedete počne kontrolirati vas vrijeme je za ozbiljne promjene. Ako vam sve to skupa stvara ogromnu tjeskobu ili vas gura u socijalnu izolaciju tim više je vrijeme da povratite kontrolu nad svojim životom. Odnos s hranom ne mora i ne smije biti mučan.

Za one koji se pitaju pate li možda od ovog ozbiljnog poremećaja donosimo nekoliko ključnih pokazatelja na koje morate obratiti pozornost.

Prerigidne prehrambene navike

Odbijate li u potpunosti hranu koja nema pedigre kakav tražite? Izbjegava li baš svu hranu koju smatrate „lošom“ i zaobilazite ne samo određene namirnice već primjerice sve ugljikohidrate, meso, šećere, sva vama nepodobna pića i mliječne proizvode (osim, ako naravno niste intolerantni na laktozu)? Ovo bi mogao biti znak da ste prešli granicu!

Kvaliteta, samo kvaliteta i ništa osim kvalitete

Buljite li u opise proizvoda dok vam se vid ne zamuti? Zbrajate li nutricionističke vrijednosti dok vam kalkulator ne „izgori“? Je li postalo teško pripremati jela uz svu tu matematiku, vaganje i mjerenje? Opsesija ovime zaista može uništiti kvalitetu života.

Socijalna izolacija

Ako ne izbjegavate samo određenu hranu već i ljude koji je jedu jer ih ne možete gledati dok je žvaču vaš se problem dodatno širi i mogao bi za posljedicu imati propuštanje mnogih događaja u kojima biste mogli uživali. Naravno kako nitko ne voli kad mu po peti put kažete kako ga taj kanape zapravo ubija, i možda će vas sljedeći put izostaviti s popisa gostiju.

Nakon toga ćete biti tužni jer rijetko tko voli dugotrajnu izolaciju, pa su mogući i emocionalni problemi te promjene raspoloženja.

Fizičke posljedice

Posljednje, ali nikako ne i najmanje važno. Restriktivne dijete koje vam brane sve zamislivo nerijetko vode anemiji, pohranjenosti, probavnim smetnjama, gubitku mišićne mase i mogu biti siguran put ka težim bolestima.

Zaključak je kako je „prezdrava prehrana“ itekako moguća, ali ona je tada sve samo ne zdrava. Radi se o jednom ozbiljnom poremećaju kojeg je potrebno što prije riješiti sami ili uz profesionalnu pomoć te ponovno početi uživati u zaista zdravom režimu prehrane. I treninga, naravno!