Glutamin – najsvestranija aminokiselina

Glutamin je neesencijalna aminokiselina sintetizirana enzimom glutamin sintetaza iz glutamata i amonijaka. Najzastupljenija je slobodna aminokiselina, čini 25% od svih aminokiselina u plazmi te 60% onih u muskulaturi čovjeka. Glutamin je prvi put izoliran 1883. godine iz soka cikle (Schulze i sur., 1883). Još 1935. godine, Hans Krebs opisuje sintezu glutamina iz amonijaka i glutamata koristeći se bubrezima štakora i zamorca te navodi da aminokiseline imaju višestruku funkciju u organizmu mada se čini da je glutamin najsvestranija (Krebs, 1980).

Glutamin je povezan s različitim biokemijskim potrebama organizma i ima važnu funkciju u imunološkom sustavu, sintezi proteina skeletne muskulature, intestinalnim funkcijama, regulaciji glukoze te metabolizmu antioksidanta (Wilmore D.W. i sur., 2001). Ova aminokiselina ima glavnu ulogu u održavanju acido-bazne ravnoteže organizma, koristi se kao prekursor za biosintezu nukleinske kiseline, nukleotida, neurotransmitera, peptida, služi kao izvor energije za crijevne i imunološke stanice, osigurava izvore ugljika za oksidaciju unutar nekih stanica i bitna je u procesu odstranjivanja viška amonijaka iz organizma (Newsholme P. i sur., 2003).

Tjelesna aktivnost ima značajan utjecaj na sintezu glutamina u organizmu. Umjereni trening utječe na poboljšanu dostupnost glutamina dok je pretreniranost povezana sa smanjenom dostupnošću i oštećenim imunološkim sustavom iz razloga reducirane sinteze te povećane potrebe jetre i imunoloških stanica. Smanjene razine glutamina u organizmu markeri su pretreniranosti dok povećane pak govore o optimalnom treningu. Kod osoba sa sedentarnim načinom života reducirana je sinteza i dostupnost ove aminokiseline (Agostini F. i sur., 2010).

Glutamin se preporučuje osobama lošeg zdravstvenog stanja, sportašima zbog povećanih potreba za ovom aminokiselinom, osobama s inzulinskom rezistencijom prisutnom kod bolesti tipa dijabetesa i pretilosti (Borel i sur., 1998) te svim osobama koje žele unaprijediti svoje zdravlje, poboljšati imunitet (Agostini F. i sur., 2010) i ubrzati regeneraciju organizma nakon težih tjelesnih aktivnosti. Suplementacija glutaminom dio je terapije osoba oboljelih od HIV-a u cilju očuvanja nemasne mase (Shabert i sur., 1999) te osoba koje boluju od anemije srpastih stanica (Nihara i sur., 1998).

Namirnice bogate glutaminom su: zrnati sir, ricotta sir, špinat, peršin, kupus, mlijeko, jogurt, govedina, svinjetina i perad.

Doziranje suplementacije glutaminom je relativno i ovisi o potrebama subjekta. Sportašima se preporučuju vrijednosti od 2,5 do 6 g glutamina nakon svakog treninga pa sve do 30 g ukupnog dnevnog doziranja, dok se oboljelim osobama s višestrukim traumama preporučuju količine od 25 do 35 g dnevno (Griffiths R.D., 2001).

Literatura:

• Agostini F., Biolo G.: Effect of physical activity on glutamine metabolism, Curr Opin Clin, Nutr Metab Care 13, 2010.
• Borel M.J., Williams P. E., Jabbour K., Levenhagen D., Katzer E., Flakoll P.J.: Parenteral glutamine infusion alters insulin-medicated glucose metabolism, J. Parent. Enteral Nutr. 22, 1998.
• Griffiths R.D.: The evidence for glutamine use in the critically-ill, Proceedings of the Nutrition Society 60, 2001.
• Krebs H.: Special lecture: glutamine metabolism in the animal body, Glutamine Metabolism Enzymology and Regulation, Academic Press, New York, 1980.
• Newsholme P., Procopio J., Lima M.M., Pithon-Curi T.C., Curi R.: Glutamine and glutamate-their central role in cell metabolism and function, Cell Biochemistry and Function 21, 2003.
• Nihara Y., Zerez C.R., Akiyama D.S., Tanaka, K.R.: Oral L-glutamine therapy for sickle cell anemia: 1. Subjective clinical improvement and favorable change in red cell NAD redox potential, Am. J. Hematol. 58, 1998.
• Schulze E., Bosshard W.: Weber das glutamin, Landwirtsch, Vers. Sta., 29, 1883.
• Shabert J.K., Winslow C., Lacey J.M., Wilmore D.W.: Glutamine antioxidant supplementation increased body cell mass in AIDS patients with weight loss: a randomized, double-blind controlled trial, Nutrition 15, 1999.
• Wilmore D.W, Rombeau J.L.: Glutamine Metabolism: Nutritional and Clinical Significance, Introduction to the Symposium Proceedings, J. Nutr. 131, 2001.