Biološka vrijednost proteina – što je i je li važna?

Proteini
Da bismo razumjeli što je biološka vrijednost proteina prvo moramo znati što su uopće proteini. Dakle radi se o osnovnim gradivnim blokovima našeg organizma koji tvore naše stanice, organe, mišiće, tkiva i kožu. Po kemijskom sastavu to su složeni organski spojevi sastavljeni od ugljika, vodika, kisika i dušika a mogu poslužiti i kao sekundarni izvor energije pa tako 1 g proteina iznosi 4 kalorije.
Nadalje, svi proteini sastoje se od osnovnih kemijskih spojeva koje nazivamo aminokiseline.
Aminokiseline
Proteinska struktura ljudskog tkiva sastoji se od svega 20 aminokiselina od kojih je 9 prijeko potrebno za normalno funkcioniranje organizma. Te aminokiseline su poznate i pod nazivom esencijalne aminokiseline i naš organizam ih ne može samostalno sintetizirati, zbog čega ih moramo unositi iz hrane. Ostalih 11 aminokiselina organizam može sintetizirati i nazivamo ih neesencijalne aminokiseline.
Povećana potreba za aminokiselinama
Potrebe aminokiselina su povećane kod djece i mladih u razvoju, sportaše ili za ljude koji žele smršavjeti, a razlog tomu je što se tijekom mršavljenja mišićna masa razgrađuje, pa tako u nastojanju da minimaliziramo taj efekt unosimo više proteina nego što je potrebno kako bismo sačuvali što više mišićne mase.
Razgradnja proteina u probavi – anabolizam i katabolizam
Kada proteine unosimo iz hrane, u našem organizmu se razgrađuju na aminokiseline koje kroz krvotok dolaze do jetre – glavnog mjesta sinteze novih proteina. Ako proteini koje smo unijeli sadrže svih 9 esencijalnih aminokiselina, proces anabolizma može započeti, a to je zapravo izgradnja novih proteina.
Nedostatak samo jedne od 9 esencijalnih aminokiselina može značiti prestanak procesa izgradnje i početak procesa razgradnje, tj. katabolizma.
Biološka vrijednost proteina
Ukratko, ovaj izraz se koristi kako bi objasnio sposobnost unesenog proteina da se maksimalno iskoristi u našem organizmu te u potpunosti pretvori i sintetizira u novi protein tkiva. Ako protein ima puni aminokiselinski profil, tj. ako se sastoji od svih esencijalnih aminokiselina u pravilnim omjerima i količinama, to znači da ima visoku iskoristivost i smatra se visokokvalitetnim ili potpunim proteinom.
Za izračunavanje biološke vrijednosti pojedinog proteina koristi se aminokiselinski profil čija je vrijednost jednaka broju 100.
Neki od najkvalitetnijih proteina potječu iz životinjskog mesa kao što je piletina, puretina, crveno meso, riba, mliječni proizvodi, whey proteini, mlijeko i jaja.
Biljni proteini s druge strane imaju nešto nižu biološku vrijednost s pokojom iznimkom kao što je sojin protein, kvinoja…
Evo primjera ljestvice namirnica poredanih po biološkoj vrijednosti:
- Izolat proteina sirutke – 159
- Koncentrat proteina sirutke – 104
- Jaje cijelo – 100
- Bjelanjak – 88
- Piletina – 79
- Sojin protein – 74
- Riba – 70
- Mlijeko – 60
- Bijela riža – 56
- Kikiriki – 55
- Soja – 47
- Kukuruz – 36
Je li važno konzumirati samo namirnice više biološke vrijednosti?
I da i ne; za nekoga tko želi povećati snagu, dodati kvalitetnu mišićnu masu ili što bolje napraviti fazu mršavljenja bilo bi poželjno da koriste proteine sa što višom biološkom vrijednošću jer je iskoristivost tih aminokiselina maksimalna te je vrlo brzo na raspolaganju organizmu za daljnje procese. Kao što spomenuo prije, poželjno je i za sportaše i djecu te mlade u razvoju.
Za nekog tko ne spada u tu kategoriju, to i nije potrebno. Iako su biljne namirnice niže u biološkoj vrijednosti ne znači da su i manje kvalitetne te ako jedna namirnica ima manjak u jednoj esencijalnoj aminokiselini može se nadopuniti konzumiranjem neke druge namirnice koja sadrži tu aminokiselinu te zajedno tvoriti puni aminokiselinski profil.