Mjesto koje ujedinjuje sve ljubitelje sporta

Kako uspješno pratiti plan prehrane?

Što je zapravo glad? A što je apetit? Kako se osjećamo kada smo gladni, a kako kada imamo teka? Vjerujem da prepoznajete različitu reakciju vašeg tijela kada izgovarate te dvije različite riječi, koje bi zapravo trebale proizvesti jednako ponašanje. Kada smo gladni ili imamo teka, jedemo, zar ne? Međutim, iza obje emocije se kriju potpuno drugačiji motivi za uzimanjem hrane jer glad je ona emocija koju izaziva BIOLOŠKA POTREBA, dok je apetit ona emocija koju izaziva PSIHOLOŠKA ŽELJA.

Nažalost ili na sreću (a to ćemo tek saznati kada odrastemo i postanemo svjesni ove ogromne razlike), kao djeca znamo što je potreba i to je jedino što i tražimo naše roditelje, da nam zadovolje potrebu. Međutim, negdje u tom odgoju u određeno životno doba počinjemo oponašati svoju okolinu ili učiti po Pavlovljevom modelu učenja, odnosno jednostavnim klasičnim uvjetovanjem da ponekad, iako nismo gladni, jedemo jer tako: budemo pohvaljeni, nagrađeni, pošteđeni kazne… Bilo što. I taj uvjet nam se negdje duboko u dubini svijesti ureže tako da više ne razlikujemo što je zapravo potreba, a što želja, odnosno kada smo zaista gladni, a kada nismo gladni, ali smo navikli ispunjavati želju koju smo kasnije zamijenili potrebom. Kada shvatimo da se to dogodilo, već je poprilično kasno, pa krenemo izbacivati iz prehrane sve za što mislimo da nam zadovoljava želju, a ostavljamo samo one namirnice za koje smatramo da nam trebaju kako bismo preživjeli i u tom nastojanju izbacimo sve ono u čemu uživamo i namirnice zbog kojih se osjećamo dobro.

Međutim, nisu sve te emocije čista posljedica klasičnog uvjetovanja jer se zbog nekih namirnica zaista i osjećamo dobro, posebno ugodno i sigurno, nekada čak i sretno, opušteno. Medicinski je dokazano da naše tijelo čak i kemijski žudi za određenim namirnicama, posebno onima koje će u nama probuditi osjećaj sreće, a smanjiti osjećaj depresije, stresa ili loše volje. Zapravo se radi o namirnicama koje potiču izlučivanje određenih hormona od kojih se zaista osjećamo dobro, a ne nekom uvjetu koji smo naučili.

Utjecaj hormona

Svi ste sigurno čuli za endorfin i serotonin, poznate kao hormone sreće. Razine ovih hormona najviše povisuju upravo ugljikohidrati, zbog čega je mnogo teže biti na ketogenoj ili proteinskoj dijeti, odnosno dijetama siromašnim ugljikohidratima, a posebno ako se radi o niskokaloričnoj dijeti jer smo dvostruko u deficitu s katalizatorima hormona sreće. Pa ako ste ikada bili na takvoj dijeti ili ste u svojoj blizini imali ljude koji su bili na dijeti bez ugljkohidrata, sigurno ih znate prepoznati. Poremećaj rada ovih hormona, osim toga, može dovesti i do različitih promjena ponašanja, depresije i poremećaja spavanja. Upravo zbog toga, koliko god to zvučalo površno, nekada zaista trebamo jesti hranu koja će nam pomoći da se osjećamo bolje jer je biokemija to tako odredila. I upravo zato niskokalorične dijete ili one bez ugljikohidrata nisu dobre i nisu dugoročne, neće vam trajati vječno, niti ćete s njima napraviti trajan rezultat jer, općenito, nakon što takva dijeta završi kreće faza kada se zaista želimo osjećati dobro, a naš mozak je godinama učio od koje hrane će opet dobiti dobre doze serotonina i endorfina.

Dakle, naš odnos prema hrani je zapravo manifestacija ranijih iskustava i očekivanja, ali i emocija. Kako se mi danas ponašamo prema hrani, učili smo cijeli svoj život. Nešto smo učili upijajući ponašanje drugih, nešto smo učili pod uvjetima okoline, a nešto po reakcijama našeg tijela i hormona koje nam tijelo proizvodi tijekom i nakon obroka.

Iako je biološku potrebu za hranom vrlo lako objasniti običnim mjerenjem potrošene energije u danu, postoji i ta prava, prirodna, kemijska, psihološka želja za hranom, fizički nemjerljiva, ali zato nikada ne bi trebala biti zanemarena. U nastojanju za uspješno provedenom dijetom, ljudi često to dvoje odvajaju jer smatraju da je užitak u hrani loš, da dijeta mora biti rigidna, u znaku odricanja, žrtvovanja i depresije. Zato nitko ne voli dijete i zato ih nitko ne provede do kraja jer dolazi do velikog disbalansa hormona i to krenuvši od centralnog živčanog sustava koji kontrolira i sve ostale žlijezde s unutarnjim izlučivanjem u tijelu (dakle i one koje sudjeluju u metabolizmu).

Ali kako znati kada smo zadovoljili kemijsku, odnosno psihološku želju, a da se ne radi o naučenom obrascu iz djetinjstva koji su nas učili tijekom odgoja? Kako znati kada jedemo da zadovoljimo razine hormona, a kada jedemo da bismo zadovoljili mamin glas u glavi: „Sve pojedi inače nema igranja.“ ili „Moraš jesti da ne budeš mršava!“ ili „Nemoj jesti da ne budeš debela!“ ili „Vidi kako si mršav, nikad čovjeka od tebe!“? Tu se svakako granica može teže povući, ali svakodnevno konzumiranje nutritivno siromašnih namirnica, procesirane hrane, pekarskih proizvoda i slatkiša sigurno ne znači da samo želite zadovoljiti razine hormona u tijelu, nego postoji dublji razlog želje koju osjećate. Već samo konzumiranje zdravih cjelovitih prirodnih ugljikohidrata koji ne moraju biti jednostavni procesirani šećeri mogu zadovoljiti hormonalne razine serotonina i endorfina koji će nam omogućiti sretan život i dobro raspoloženje Mi zapravo, zaista nismo željni procesirane hrane i slatkiša, nego ugljikohidrata koji će nam brzo dati energiju, a takvi se stvarno mogu naći i u jabuci ili batatu. Zato mnogi nutricionisti preporučuju konzumaciju ugljikohidrata u održivim uravnoteženim planovima prehrane i ističu njihovu važnost u vašem životu posebno ako želite trajne i održive rezultate, zdrave navike i kvalitetan život pun energije.

Dakle, vaš jelovnik koji pratite ne mora sadržavati samo zobene i bjelanjke, piletinu i brokulu, ili jaja i krastavce. Možete i trebate ubaciti i ostale namirnice poput voća, riže, integralne tjestenine, krumpira, batata te svih vrsta cjelovitih žitarica koje će vam osim energije dati i vlakna i minerale prijeko potrebne za pravilnu funkciju organizma i sretan život.

Ne žrtvujte se, ne govorite o odricanju, ne pričajte o rigoroznim dijetama. Biološka potreba kao i psihološka želja za hranom nikada ne bi trebale biti oprečne nego bi se trebale nadopunjavati na vrlo sofisticiran način. Taj način ne možete pronaći među instant trendovskim dijetama, nego isključivo znanstveno promatrajući svoje tijelo i uzimajući u obzir sve njegove sustave gdje se krije i rješenje za uspješno praćenje planova prehrane. Ukratko, da biste mogli uspješno pratiti plan prehrane, on mora biti uspješno i posložen, uravnotežen, sadržavati sve makronutrijente, ali i mikronutrijente koji pomažu vašoj probavi kako bi se hrana bolje probavila i apsorbirala te iskoristila za rad ili izgradnju našeg tijela. To je njena osnovna funkcija i sve što se u našem tijelu i događa je upravo zadovoljavanje biološke potrebe kao i psihološke želje za hranom. Jedno bez drugoga ne ide ako imamo dugoročne planove i želimo dug i kvalitetan život.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Building Body premium

Pridruži se BB obitelji potpuno besplatno i ostvari razne pogodnosti:

 

pristup premium sadržaju

najnovije vijesti iz svijeta fitnessa

prijava na naš newsletter

ekskluzivni popusti u Polleo Sportu

Registriraj se