Što se događa tijelu kada previše spavamo?

Sigurno ste već puno puta čitali o tome kako mala količina sna negativno utječe na vaše zdravlje, ali na drugom kraju spektra čini se da previše spavanja također ima određene rizike. San je brzo rastuće područje istraživanja, a mi cijelo vrijeme učimo više o tome kako odmor utječe na tijelo i um. Poznato je da je spavanje vrijeme kada se tijelo popravlja i obnavlja, a premalo odmora može dovesti do niza zdravstvenih problema.

Dakle, više sna mora biti bolje za naše tijelo, zar ne? Ne nužno. Više znanstvenih dokaza pokazuje da je provođenje previše vremena u krevetu također povezano s opasnostima po zdravlje. Čini se da samo spavanje na neki način izravno utječe na određene čimbenike rizika, a u drugim slučajevima može biti simptom drugih zdravstvenih stanja. Saznajte sve o tome kako previše sna utječe na vaše zdravlje, na što trebate obratiti pažnju i kako postići odgovarajuću kvalitetu sna.

1. Povećan rizik od srčanog i moždanog udara

Sve veći broj istraživanja povezivao je duže spavanje s negativnim zdravstvenim ishodima, iako takve studije ne mogu dokazati da je spavanje uzrok zdravstvenih problema ili je samo povezano s njima. Predugo spavanje samo po sebi nije štetno, ali znak je da možda spavate neučinkovito ili da postoji još jedan problem zbog kojega vaše tijelo zahtijeva više sna. Jedna studija u časopisu Neurology iz 2015. godine pokazala je 46% veću šansu za moždani udar kod osoba koje dugo spavaju (preko 8 sati), čak i nakon prilagodbe na druge faktore rizika.

2. Lošija kvaliteta sna

Postoji šansa da se zapravo ne odmarate dobro, čak i ako puno spavate. Osobe s neliječenom apnejom (problem s disanjem tijekom spavanja) imaju tendenciju dugo spavati, a znamo da nedijagnosticirana i neliječena apneja za spavanje dovodi i do srčanih bolesti i moždanog udara. Također, i drugi faktori poput problema sa želucem ili valunga također mogli biti uzrok lošeg sna ili vaša okolina možda nije dovoljno mračna ili tiha. Ako ste još uvijek pospani unatoč tome što dugo spavate, razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste otkrili uzrok.

3. Pretilost

Debljanje je još jedan faktor povezan s previše spavanja. Istraživanje u Research in Sleep Medicine Reviews iz 2018. pokazalo je da bi dugotrajno spavanje moglo biti povezano s razvojem pretilosti i dijabetesa tipa 2. Jedna je poteškoća u tome da faktori poput poremećaja disanja tijekom spavanja, depresije ili nuspojava lijekova mogu uzrokovati povećanje trajanja spavanja, a povezani su i s ostalim faktorima rizika, poput debljanja. No, u ovom slučaju san može biti i uzrok i posljedica. Ako provodite više vremena u krevetu, ne vježbate ili se čak ne krećete, te zbog toga trošite manje kalorija.

4. Dijabetes

S obzirom na vezu između duljeg spavanja i pretilosti, dijabetes tipa 2 također je češće dijagnosticiran kod osoba koje predugo spavaju. Studija iz 2015. godine objavljena u časopisu Diabetes Care otkrila je da se rizik od dijabetesa tipa 2 kod ispitanika povećao za 14% za svaki sat iznad preporučenih sedam sati spavanja.

5. Glavobolja

Je li vam poznat osjećaj kada prespavate alarm i probudite se mrzovoljni s glavoboljom, gotovo kao da ste mamurni? Iako bi to moglo biti uzrokovan lošim snom, također je jedna od nuspojava previše spavanja. Mehanizam koji stoji iza toga nije dobro shvaćen, a jedna je hipoteza da bi fluktuacije neurotransmitera tijekom spavanja mogle biti okidač za glavobolje. Druga je mogućnost da kada ljudi spavaju kasnije ujutro, možda prespavaju uobičajeno vrijeme za doručak ili kavu, a glavobolje mogu biti povezane s nedostatkom kofeina, niskim šećerom u krvi ili dehidracijom. Najbolji način spavanja za izbjegavanje glavobolje tijekom vikenda je da odredite raspored spavanja, odnosno vrijeme kada svaki dan odlazite u krevet i vrijeme za buđenje.

6. Depresija

Jedan od simptoma depresije je previše spavanja, pa bi neliječeni psihički problemi mogli biti jedan od razloga zašto nerado ustajete. Studija u časopisu Sleep iz 2014., koja je proučavala skupine blizanaca, otkrila je da je dugo spavanje zapravo aktiviralo gene povezane sa simptomima depresije. Jedna je hipoteza da je dugotrajno spavanje povezano sa smanjenom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost povezana je sa smanjenim rizikom od depresije povećanjem razine neurotransmitera dopamina i serotonina, povećanjem oslobađanja endorfina, odvlačenjem pažnje od stresnih podražaja i poboljšanjem samopoštovanja. S druge strane, ljudi koji su depresivni mogu koristiti san kao mehanizam za bijeg.