Ovisnost o vježbanju – kad vježbanje postane problem

Vježbanje je definitivno jedna od najvažnijih odrednica zdravog životnog stila. Neizostavna je komponenta bilo kojeg obrasca ponašanja u svrhu poboljšanja zdravlja, bilo tjelesnog, bilo mentalnog. Redovito vježbanje čak je postalo i svojevrsni simbol statusa – biti uspješan u današnje vrijeme često podrazumijeva balansiranje različitih aktivnosti i navika, uključujući i zdravu prehranu i vježbanje.

O benefitima vježbanja pisali smo već bezbroj puta, a svi se na kraju mogu svesti na poboljšanje i očuvanje zdravlja te kvalitete života. Ipak, postoje trenutci (ili slučajevi) u kojima vježbanje potpuno izgubi svoju primarnu funkciju. Odlazak u ekstreme nikada nije poželjan pa tako ni u kontekstu vježbanja. Tu dolazimo do vrlo zanimljivog fenomena koji su stručnjaci krenuli promatrati posljednjih nekoliko desetljeća – ovisnosti o vježbanju.

Prije samog definiranja ovisnosti o vježbanju valja napomenuti kako ovisnost o vježbanju još uvijek nije klasificirana kao posebna kategorija u najnovijim medicinskim klasifikacijama MKB-10 i DSM-5. Iako se raspravljalo o uvođenju/klasifikaciji pojedinih tzv. ponašajnih ovisnosti (dakle, onih ovisnosti koje ne podrazumijevaju ovisnost o pojedinoj supstanci poput alkohola, droge i sl.), za sada je jedino ovisnost o kockanju uvrštena u navedene klasifikacije. Razlog tome leži u brojnim sličnostima i karakteristikama koje ovisnost o kockanju dijeli s „tradicionalnim“ oblicima ovisnosti, dok se za ostale poremećaje, poput ovisnosti o Internetu i sl. smatralo da nema dovoljno dokaza za njihovo uključivanje, bez obzira na kategoriju.

Zašto ovisnost?

Vježbanje uglavnom povezujemo s nečim pozitivnim ili poželjnim pa nas može zbuniti spominjanje vježbanja u kontekstu ovisnosti koja uvijek ima negativnu konotaciju. Ovisnost podrazumijeva ponašanje usmjereno ka traženju i uzimanju sredstva ovisnosti, bilo da je riječ o supstanci ili pak nekoj određenoj radnji, a koje znatno ugrožava pojedinčevo svakodnevno funkcioniranje. Također, tu su i važne komponente ovisnosti – gubitak kontrole i pojava negativnih emocija kad je onemogućen pristup sredstvu ovisnosti.

Imajući na umu navedenu definiciju, možemo govoriti o prekomjernom, ekscesivnom ili nekontroliranom vježbanju upravo u kontekstu ovisnosti.

Definiranje ovisnosti o vježbanju

Većina vježbača za cilj ima poboljšanje zdravlja, određenih tjelesnih sposobnosti i oblikovanje tijela, odnosno mršavljenje ili stvaranje mišićne mase. Vježbanje uglavnom započinje s ciljem poboljšanja kvalitete vlastitog života i ostvarivanjem određenih ciljeva, a kod osoba koje o vježbanju postanu ovisne ono postaje glavni i središnji dio života. U početku vjerojatno sve djeluje prilično bezazleno – osobi vježbanje predstavlja glavni način rješavanja stresa i stvara izrazitu ugodu za kojoj osoba sve češće poseže. Obrasci vježbanja sve se češće ponavljaju pa se osoba nađe „zarobljena“ u svojim vježbačkim ritualima. Ti rituali obično postaju sve češći i/ili intenzivniji, osoba zapostavlja svoje redovne dnevne aktivnosti zbog vježbanja, zanemaruje obitelj, prijatelje i bliske osobe, a u slučaju odgađanja vježbanja javlja se uznemirenost, poremećaj raspoloženja i često nastupaju simptomi slični simptomima apstinencijske krize. Naravno, bitno je napomenuti kako ovisnost o vježbanju, s obzirom na to da podrazumijeva pretjerivanje u intenzitetu (bilo u smislu trajanja ili opterećenja), gubi sve zdravstvene benefite koje primjerena redovna tjelesna aktivnost ima. Osobe ovisne o vježbanju često pretrpe ozljede, ali i kronične promjene koštanog, mišićnog ili hormonalnog sustava, a mnogi od njih ustraju u svojoj vježbačkoj rutini unatoč nastalim zdravstvenim stanjima.

Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se utvrdilo je li kod ovisnosti o vježbanju riječ o fiziološkoj ili pak o tzv. ponašajnoj ovisnosti.

Kriteriji

Da bi se utvrdila ovisnost o vježbanju, moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

• Konstantna potreba za povećanjem intenziteta vježbanja u svrhu postizanja ugode ili drugog željenog osjećaja
• Trošenje velike količine vremena na proces vježbanja (pripremu, vježbanje i oporavak)
• Prioritiziranje vježbanja i svođenje uobičajenih svakodnevnih aktivnosti na minimum, što uključuje i druženje s obitelji, prijateljima i bližnjima te time ugrožava odnose
• Ustrajnost u vježbanju unatoč nastalim tjelesnim, psihičkim i socijalnim problemima
• Emocionalne teškoće koje se javljaju u slučaju odgode vježbanja (anksioznost, nemir, depresivnost) te nemogućnost prestajanja vježbanja
• Nedostatak kontrole u vježbanju, odnosno prekoračenje planiranog volumena treninga i vremena provedenog vježbajući
• Pridržavanje strogog režima prehrane i korištenje različitih, često i zabranjenih, supstanci

Također, valja napomenuti i povezanost poremećaja hranjenja i ovisnosti o vježbanju. Osobe koje pate od poremećaja hranjenja često imaju i simptome ovisnosti o vježbanju. U takvim slučajevima cilj vježbanja je mršavljenje, odnosno potrošnja kalorija. Tada je riječ o sekundarnoj ovisnosti o vježbanju. S druge pak strane, ovisnost o vježbanju može biti i primarna, a tada se ona javlja bez poremećaja hranjenja te je cilj vježbanja povezan s postizanjem željenog emocionalnog stanja.

Ako ste čitajući ovaj tekst sami sebi ili nekom bližnjem „dijagnosticirali“ ovisnost o vježbanju, imajte na umu da to nije baš „tek tako“ i da se pravi slučajevi ovisnosti o vježbanju ne smiju olako shvatiti. Svakako potražite ili savjetujte profesionalnu pomoć.