Trebamo li dijeliti hranu na dobru i lošu?

Pretilost je postala jedan od glavnih zdravstvenih problema diljem svijeta. Iako mnogi za to krive industriju brze hrane, nezdrave namirnice bogate šećerom i razne druge oblika prehrane koji se ne smatraju “zdravima”, jeste li razmislili o tome da biste glavni krivac mogli biti vi sami?

Vi birate što i koliko ćete pojesti te koje ćete namirnice odabrati. Naravno, mnogi koji sastavljaju plan zdrave prehrane obično izbacuju “lošu” hranu i napune ga “dobrim” namirnicama za koje smatraju da su zdrave. No postoji li zaista “dobra” i “loša” hrana?

Koja je razlika između “dobre” i “loše” hrane?

Hranu ne trebate smatrati dobrom ili lošom. Svaka hrana, bez obzira na njezinu kategorizaciju, pruža tijelu odgovarajuće nutrijente. Neki ljudi mogu tvrditi da određena hrana nije hranjiva. Međutim, ako pogledate prehrambene činjenice, količina proteina, ugljikohidrata i vlakana u “lošoj” hrani ne bi iznosila nulu, jer ova hrana i dalje osigurava te hranjive tvari. Našem tijelu su potrebni proteini, vlakna, ugljikohidrati, pa čak i masti da bismo preživjeli. Istina je da neke namirnice sadrže veću razinu ugljikohidrata ili masti nego druge. Međutim, ljudi bi trebali jesti raznoliku hranu kako bi dobili sve potrebne hranjive tvari i vitamine.

Naravno, ne bismo trebali jesti istu hranu za svaki obrok. Kad je unos hrane raznolik, a hrana se jede umjereno, unošenje hrane bogate šećerom ili masnoćom neće negativno utjecati na naše zdravlje. Previše svega, uključujući dobru hranu i vodu, može biti štetno za naše tijelo. Svu hranu trebali bismo jesti umjereno jer je hrana gorivo za naša tijela. Poruka da je hrana dobra ili loša neprestano se promovira putem knjiga, fitness trenera, televizijskih emisija, slavnih dijeta i sl. Problem je što ova poruka dovodi do ograničenja, a ograničenje hrane često je znak poremećaja u prehrani.

Posljedice podjele hrane

Mnogi koji namirnice dijele na “dobre” i “loše” razviju oblik anksioznosti i strah od “loše” hrane. Tu hranu mnogi izbjegavaju do točke kada se boje pojesti bilo što zbog straha od debljanja, pa radije biraju glad koja može dovesti do poremećaja u prehrani. Time ne samo da tijelu ne pružaju dovoljno hranjivih tvari, već nemaju gorivo koje će im pružiti energiju. Također, poruka da je zabrana unosa pojedinih namirnica zdrava je neistinita i neće vam pomoći da stignete do željenog cilja u fitnessu. Čak i najslavniji bodybuilderi i holivudske zvijezde imaju cheat day barem jednom tjedno ili cheat obrok u određeno vrijeme u danu.

Koja je alternativa podjeli hrane na “dobru” i “lošu”?

Ideja da je hrana gorivo, da će sva hrana napuniti tijelo energijom i da su raznolikost i umjerenost važni faktori, ključna za pravilnu prehranu. Da bismo se oslobodili mentaliteta koji podrazumijeva podjelu hrane na dobru i lošu, moramo promijeniti perspektivu iz koje promatramo hranu. Možda pojedine namirnice imaju veću razinu rafiniranih šećera ili zasićenih masti, ali to ne znači da ih trebate izbjegavati ako ih volite. Ako vam se zaista jede hamburger, pojedite ga, jer ćete zabranom ove namirnice odgađati tu želju, pa prekršiti tu “zabranu” i pojesti dva-tri hamburgera odjednom. Sjetite se da je ključ umjerenost – bolje je pojesti jedan hamburger tjedno nego ga izbjegavati mjesec dana, pa se prejesti junk foodom. Važno je da jedete raznoliko i da ne opterećujete organizam istim namirnicama svakodnevno. Čak i previše “dobre” hrane može ostaviti neugodne posljedice, a “loša” hrana ponekad vam može dobro poslužiti kao nagrada za dobro odrađeni trening.