Tjelesna aktivnost u funkciji zaštite zdravlja

Autor: Karmen Korda 5 minuta 04.02.2021.

O važnosti tjelesne aktivnosti imamo priliku slušati gotovo svakodnevno. Liječnici, kineziolozi, treneri te mnogi drugi stručnjaci iz područja zaštite zdravlja koriste svaku priliku kako bi dodatno naglasili koje sve blagotvorne učinke tjelesna aktivnost donosi pojedincu i društvu u cjelini. Ova tema postala je gotovo neizbježna u medijima, na društvenim mrežama, ali i ono važnije – u različitom edukativnom i zabavnom sadržaju namijenjenom pojedinim dobnim skupinama.

Informacije o važnosti tjelesne aktivnosti uistinu su nam dostupne, ali upravo je ta dostupnost polako dovela do svojevrsne desenzibilizacije – često se ne obaziremo na takve informacije i propustimo obratiti pozornost na njihovu „pravu“ poantu. Stoga je s vremena na vrijeme važno istaknuti kako tjelesna aktivnost djeluje na cjelokupno zdravlje pojedinca, koji se sve procesi u tijelu događaju kao posljedica tjelesne aktivnosti te zašto nikada ne bismo smjeli zanemariti blagotvornost tjelesne aktivnosti.

S obzirom na to da danas obilježavamo Svjetski dan borbe protiv raka, iskoristit ću ovu priliku i članak posvetiti važnosti tjelesne aktivnosti u prevenciji, kako mnogobrojnih kroničnih nezaraznih bolesti, tako i pojedinih sijela raka.

Važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji kroničnih bolesti

Kronične nezarazne bolesti, konkretnije kardiovaskularne bolesti i karcinomi, vodeći su uzrok smrti u suvremenom društvu. To su javnozdravstveni problemi koji u najvećoj mjeri opterećuju zdravstveni sustav gotovo svake svjetske države. Brojni rizični faktori doveli su do trenutnog javnozdravstvenog stanja, ali najistaknutiji su pušenje, pretilost, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnost, odnosno sedentarni životni stil. Ono što je najvažnije jest to da na navedene rizične čimbenike možemo utjecati. I to upravo mi sami, nitko drugi!

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tjelesnu aktivnost definira kao svaki pokret tijela za koji su zaslužni skeletni mišići i koji zahtijeva potrošnju energije. Ova široka definicija obuhvaća svaku kretnju, od onih koje izvodimo u slobodno vrijeme pa sve do aktivnosti koja podrazumijeva dolazak od mjesta do mjesta i aktivnosti koja je dio pojedinčeva svakodnevnog posla. Što se intenziteta aktivnosti tiče, WHO naglašava da bi tjelesna aktivnosti bila u funkciji poboljšanja i održavanja zdravlja ona mora biti umjerenog ili snažnog intenziteta.

Dakle, redovna tjelesna aktivnost ima primarnu funkciju poboljšanja i očuvanja zdravlja te kvalitete života. Sve ostalo, uključujući mršavljenje, odnosno gubitak kilograma, izgradnju mišića i ostale prednosti estetske prirode, dolazi kao bonus, koliko god to većini predstavlja primarnu motivaciju pri započinjanju s vježbanjem.

Koji su učinci tjelesne aktivnosti na naše zdravlje?

Svi pozitivni učinci tjelesne aktivnosti međusobno su isprepleteni, ali ipak ih možemo podijeliti u nekoliko kategorija. Tako možemo reći da tjelesna aktivnost doprinosi poboljšanju i očuvanju opće razine zdravlja i kvalitete života zbog njezinog utjecaja na smanjenje rizika od pojave pretilosti i gojaznosti, povećanje kapaciteta pluća, jačanje (kvalitetu) kostiju i prevenciju osteoporoze, cjelokupnu opskrbu tijela kisikom, snižavanje krvnog tlaka i povećanje „dobrog“ HDL kolesterola. Također, tjelesna aktivnost povećava razinu energije i kvalitetu sna, jača čitav imunološki sustav te smanjuje rizik od erektilne disfunkcije i povećava dotok krvi u genitalno područje.

U kontekstu već spomenutih kroničnih nezaraznih bolesti koje predstavljaju vodeći globalni javnozdravstveni problem, valja naglasiti kako tjelesna aktivnost ima neizmjerno važnu ulogu u prevenciji onih vodećih – kardiovaskularnih bolesti i stanja (poput hipertenzije, koronarne bolesti srca, moždanog udara), dijabetesa tipa 2, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) te određenih sijela raka. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) navodi kako postoje snažni epidemiološki dokazi koji upućuju na to da tjelesna aktivnost umanjuje rizik nastanka raka mjehura, dojke, debelog crijeva, endometrija, bubrega, jednjaka i želuca. Također, noviji podaci upućuju i na povezanost sedentarnog načina života s povećanim rizikom nastanka raka dojke, debelog crijeva, endometrija i pluća. Stoga je tjelesna aktivnost dobila važno mjesto u primarnoj prevenciji raka te nije izostavljena niti u jednom važnom dokumentu koji se tiče kontrole malignih bolesti i borbe protiv istih (npr. Nacionalni strateški okvir protiv raka, Europski kodeks protiv raka te Europski plan borbe protiv raka koji će uskoro biti usvojen).

Naravno, ne smijemo zaboraviti i neizmjerno važnu ulogu tjelesne aktivnosti u zaštiti mentalnog zdravlja i blagostanja. Osim što tjelesna aktivnost ublažava rizik nastanka pojedinih mentalnih poremećaja, ona stimulira lučenje serotonina i endorfina, hormona koji su ključni za dobro raspoloženje, te smanjuje somatske i kognitivne aspekte napetosti.

Koliko god nas nerijetko motivira tjelesni izgled i postizanje specifičnih ciljeva vezanih za isti, ne smijemo zaboraviti onu glavnu funkciju tjelesne aktivnosti – zaštitu zdravlja. Ne smijemo dozvoliti da nas vrijeme pregazi i da se „odjednom“ suočimo s određenim zdravstvenim teškoćama. Djelujmo odmah, dok je na vrijeme jer – prevencija je najbolja intervencija.