Sve što niste znali o šećeru
Iako mu je ponekad teško odoljeti, šećer u prehrani nije najbolja ideja ako želite biti fit i živjeti zdravo. Jeste li znali da pojedini ljudi dnevno unose više od 500 dodatnih kalorija iz šećera bez da to primjećuju? To je otprilike količina koju biste trebali konzumirati ako želite dobiti pola kilograma tjedno.
Mnogi izbjegavaju masti i sol misleći da su štetnije od šećera i smatraju ga “najmanjim od svih zala”. Svi znamo da šećer može usporiti naš napredak, pa čak i dovesti do viška kilograma, no to je samo dio njegovih negativnih učinaka. Zbog toga smo u nastavku izdvojili 5 činjenica o šećeru s kojima se do sada vjerojatno još niste susreli, a ukazuju na njegovu štetnost.
1. Šećer i alkohol djeluju slično
Sigurni smo da vam ova tvrdnja djeluje suludo, no znanost je pokazala da je istinita. Članak objavljen u časopisu Nature iznio je ideju da ograničenja i upozorenja trebaju biti postavljena na šećer slično upozorenjima koja vidimo na alkoholu. Autori su pronašli dokaze da prekomjerna fruktoza i glukoza mogu imati toksični učinak na jetru jer je metabolizam etanola (alkohol sadržan u alkoholnim pićima) imao sličnosti s metaboličkim putovima fruktoze. Također, šećer je povećao rizik za nekoliko istih kroničnih stanja za koja je odgovoran alkohol. Uz sve to, studija iz 2013. otkrila je da se oštećenje jetre može dogoditi pretjeranom konzumacijom fruktoze čak i bez suvišnih kalorija ili debljanja.
2. Loše utječe na mozak
Ako mislite da šećer pomaže u tome da mozak bolje funkcionira, možda se ipak varate. Jedna studija iz 2009. otkrila je poveznicu između konzumacije glukoze i starenja naših stanica. Starenje stanica posljedično može biti uzrok nečega jednostavnog kao što su bore, a dugoročno i težih stanja poput kroničnih bolesti. No postoje i drugi alarmantni dokazi da šećer može utjecati i na starenje vašeg mozga. Studija iz 2012. otkrila je da je prekomjerna konzumacija šećera povezana s problemima s pamćenjem i cjelokupnim kognitivnim zdravljem.
3. Šećer je “tihi ubojica”
Sol je dobila ozbiljnu konkurenciju u ovoj ulozi. Jedno istraživanje iz 2008. godine otkrilo je da je prekomjerna konzumacija fruktoze povezana s razvojem stanja koje se naziva rezistencija na leptin. Leptin je hormon koji određuje kada se osjećate sito. Problem je u tome što često zanemarujemo signal koji nam mozak šalje. Kod pojedinih ljudi leptin jednostavno ne želi biti aktivan, ostavljajući osobu bez ikakvog signala da tijelo ima dovoljno hrane za normalno funkcioniranje. To zauzvrat može dovesti do prekomjerne konzumacije hrane i posljedično do pretilosti. Zašto je onda šećer “tihi ubojica”? Jer se sve događa bez simptoma ili znakova upozorenja. Ako ste se udebljali u posljednjih godinu dana i ne možete točno shvatiti zašto, možda biste trebali provjeriti koliko šećera konzumirate.
4. Ovisnost o šećeru može biti genetska
Jeste li ikada razmišljali o tome zašto ste “ovisni” o šećeru? Nedavno istraživanje provedeno na 579 osoba pokazalo je da su oni koji su imali genetske promjene u hormonu zvanom grelin konzumirali više šećera (i alkohola) od onih koji nisu imali tu varijaciju gena. Grelin je hormon koji signalizira vašem mozgu da ste gladni. Istraživači misle da genetske komponente koje utječu na oslobađanje grelina mogu imati puno veze s tim hoćete li aktivirati neurološki sustav nagrađivanja tako da zasladite svoje nepce.
5. Može biti uzrok karcinoma
Kada govorimo o šećeru, često uz njega vežemo i hormon inzulin. Kada unosimo previše šećera ili naš inzulin ne djeluje (zbog toga što ne unosimo previše šećera), naše tijelo ne funkcionira normalno. Jedna studija iz 2013. otkrila je da su kod ispitanika šećeri u crijevima pokrenuli stvaranje hormona koji se naziva GIP (koji kontrolira protein zvan β-katenin, a koji je potpuno ovisan o razini šećera), što zauzvrat povećava razinu inzulina koji oslobađa gušterača. Istraživači su otkrili da β-katenin zapravo može utjecati na osjetljivost stanica na razvoj raka.