Prva pomoć u teretani kod prijeloma kralježnice
Prva pomoć u teretani i sportu kod prijeloma kralježnice
Prijelomi kralježnice nastupaju uslijed direktne sile. Takva stanja nastaju uslijed pada teškog utega na leđa, girje, uslijed kontakta dva tijela zbog brzine i sile. Prijelomi kralježnice nastaju uslijed udarca s palicom, loptom ili zbog krivog odraza kod skoka što je vrlo često u skijanju, vaterpolu i skokovima u vodi. Kada djeluje jaka sila izravno na leđa, nastupa prijelom trupa kralježaka. Takvi slučajevi su česti u borilačkim i kontaktnim sportovima kod pada na leđa. Ako je sila manje jaka, doći će do prijeloma trnastih i poprečnih nastavaka. Izravna mehanička sila uzrokuje ozljedu kralježnice zbog prekomjernog savijanja kralježnice i zbog uzdužne kompresije. Okomita kompresija se manifestira padom na stražnjicu ili na tjeme. Prijelom kralježnice nastaje na onim mjestima gdje je kralježnični stup najmanje fleksibilan i gdje je ograničena „sloboda“.
Najčešća mjesta ozljede kralježnice:
- Prijelaz vratne kralježnice u prsni (grudni) dio
- Područje između 4-6 kralješka
- Prijelaz prsne kralježnice u lumbalni dio
Ozljede kralježnice
Ozljeda kralježnice je opasna i može biti kobna jer postoji mogućnost ozljede kralježnične moždine i korjenova živaca, osobito ako se radi o vratu. Postoje 3 stupnja ozljede:
1. Komocija kralježnične moždine
Funkcionalni poremećaj koji traje 24-48 sati.
2. Kontuzija kralježnične moždine
Postoji krvarenje i otok.
3. Laceracija
Djelomičan ili potpuni prekid kralježnične moždine.
Prva pomoć
Hitno pozvati 194! Provjeriti postoji li motorički, senzorni i vazomotorni ispad (titranje, drhtanje, mantanje, omaglica, povraćanje, gubitak svijesti i teško disanje). Kod sumnje na ozljedu kralježnice, najbitnije je učiniti ispravnu mobilizaciju kako ne bi došlo do „više štete nego koristi“. Na mjestu nesreće, ozlijeđeni sportaš ili rekreativac se stavlja na bok i pod njega se postavlja tvrda podloga. Na podlozi se unesrećeni fiksira s maramom preko glave, prsa, trbuha i nogu. Zabranjeno je savijati osobu da ne dođe do ozljede kralježnične moždine. Neutralna pozicija kralježnice je najsigurnija!
Ozljeda vratne kralježnice
Glava i vrat se dodatno mobiliziraju podupirući jastucima. Potrebno je spriječiti svaki pomak i rotaciju. Ako smo sigurni da ne postoji ozljeda kralježnične moždine, postavlja se Schanzov zavoj ili Kleopatrin zavoj. Ako postoji ozljeda vratne kralježnice i kralježnične moždine, dolazi do poremećaja disanja. Tada se primjenjuje umjetno disanje. Unesrećenu osobu se pokrije toplim prekrivačem i čeka se dolazak hitne pomoći.
Prijelom zdjelice
Moguć je nastanak prijeloma pojedinačnih kostiju ili cijele zdjelice. Pojedinačna ozljeda najčešće zahvaća pubičnu i ilijačnu kost. Prijelomi zdjelice čine ukupno 3% skeletnih prijeloma i odnose se na pad u sportu, između ostalog. Više od 50 % prijeloma su udruženi s ozljedama ekstremiteta, toraksa i glave.
Prijelom križne kosti
Kod djelovanja izravne sile nastaje prijelom sakruma. Osoba se žali na bol, osobito izražena na palpaciju sa ili bez vidljive deformacije kosti. Ova je ozljeda najčešće zastupljena u atletici, a u politraumi otpada na 60% prijeloma. Ako je nastupilo unutarnje krvarenje, osoba upada u stanje šoka što zahtijeva HITNO STANJE!
Prijelom trtične kosti
Riječ je o boli koja nastaje u rukometu, judu i ostalim kontaktnim sportovima kod pada. Nakon ozljede je potrebno mirovati 4-6 tjedana. Vrlo često se događa da uslijed prijeloma trtične kosti, osobe mogu u narednom periodu osjećati kontinuiranu bol.
Premium
