Nemoj piti kavu odmah nakon buđenja – evo zašto!
Kava je jedan od najomiljenijih napitaka širom svijeta, a njezina povijest seže stoljećima unatrag. Taj čarobni napitak osvojio je srca mnogih te postao središnji dio raznih društvenih okupljanja i kulture, a samim time i važan aspekt svakodnevnog života. Mnogim ljudima je nezamislivo započeti jutro i radni dan bez kave. Ona često služi i kao supstitut za klasičan doručak, ali nameće se pitanje: „Je li takva praksa zaista dobra za naše zdravlje?“
Postoje dva mehanizma u našem tijelu koji nas tjeraju na spavanje. Prvi je 24-satni cirkadijski bioritam (ritam budnosti i spavanja), a drugi je pritisak na spavanje. U tom trenutku u vašem mozgu sve više raste razina kemijske tvari zvane adenozin. On se nakuplja svakog trenutka našeg budnog stanja, od jutra kada je njegova koncentracija mala, do večeri kada je koncentracija uvelike porasla.
U prijevodu, što ste duže budni, to ste akumulirali više adenozina, a on kao takav šalje signal mozgu da je vrijeme za spavanje. Tijekom sna, on se uspješno otklanja. Simultano „utišava glasnoću“ područja u mozgu zaduženih za budnost te „pojačava glasnoću“ procesa u mozgu zaduženih za odmor i spavanje. Takav osjećaj se kod većine ljudi pojavi nakon 12 do 16 sati provedenih u budnom stanju, pod pretpostavkom da imate normalan cirkadijski ritam, tj. da niste letjeli mlažnjakom kroz više vremenskih zona koje bi poremetile taj isti ritam.
Kofein vs adenozin
Tu na scenu nastupa kofein, najviše korišten psihoaktivni stimulans na svijetu. Molekula kofeina je antagonist adenozinu. Naime, kofein uspješno vodi borbu s adenozinom za receptore u mozgu. Možemo si predočiti tu sliku kao dva različita ključa koja se bore za ulazak u istu bravu gdje ta borba uvijek ishodi kofein kao pobjednika. Dakle, kofein okupira receptore gdje se prirodno veže adenozin te samim time blokira njegovo djelovanje koje nas prirodno čini pospanima. To je kao da gurnete svoje prsti u uši kako ne biste čuli neki zvuk. Krajnji ishod je takav da nas kofein prevari te nas navede da se osjećamo bistrima i budnima, unatoč našem umoru zbog nakupljanja adenozina.
Kako izbjeći popodnevni umor?
Poznati američki neuroznanstvenik, Andrew Huberman, preporučuje odgađanje konzumacije kofeina prvih 60-90 minuta nakon buđenja. Razlog tomu je visoka razina hormona stresa (kortizola) u jutarnjim satima koja nas prirodnim putem „budi“ iz stanja pospanosti, stoga nije potrebna druga metoda buđenja kad već imamo urođen sistem u našem tijelu zadužen za navedeno. Također, ako neposredno nakon buđenja pijemo jutarnju kavu, nećemo dopustiti tijelu da prirodnim putem otkloni i ono malo adenozina kojeg imamo u ranim jutarnjim satima kada se još osjećamo pospano. Upravo zbog toga ćemo osjećati jak popodnevni umor (eng. afternoon crash) jer smo blokirali učinak prirodnih endogenih procesa u našem tijelu. Polovica kofeina koji je zaposjeo mjesto molekulama adenozina nestaje 5-7 sati nakon konzumacije. Tada se sve one molekule adenozina kojima je „ukradeno“ mjesto na receptoru vežu na njihovo te zbog toga najednom osjećamo snažan umor u poslijepodnevnim satima.
Huberman stoga sugerira da odgodimo našu jutarnju kavu 60-90 minuta nakon buđenja kako bismo pustili tijelo da odradi svoje prirodne procese. Kofein ima zaista puno znanstveno dokazanih benefita za naše psihofizičko zdravlje, no ipak trebamo biti razboriti o količini i vremenu kada ga unosimo jer može imat štetne posljedice za naš volumen i arhitekturu sna, ali i općenito zdravlje tijela.
REFERENCE:
Knjiga: Dr. sc. Matthew Walker, (2017.) „Why we sleep“
Podcast: Huberman A., (2022., 5.12.) Using Caffeine to Optimize Mental & Physical Perfomance