Može li se nezdrava hrana uklopiti u zdravu prehranu?

Većina vas je vjerojatno čula za pojam clean (čiste) prehrane, to jest prehrane koja sadrži samo namirnice koje se smatraju ‘zdravima’ i poželjnima za uvrstiti u prehranu. To su namirnice poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, niskomasnog mlijeka te mliječnih proizvoda, sjemenki i orašastih plodova, zdravih masti (poput maslinovog ulja), nemasnih komada mesa te ribe i morskih plodova. Takve namirnice osiguravaju potrebu za svim makro i mikronutrijentima te nas održavaju zdravima i s poželjnom tjelesnom masom.

S druge strane, u ‘nezdrave’ namirnice spadaju brza hrana (pizza, hamburgeri, kebab…), slatkiši, grickalice, masna lisnata tijesta, punjeni pekarski proizvodi, zaslađena i gazirana pića te mesni proizvodi s visokim udjelom masti (paštete, kobasice, hrenovke…). Uglavnom, radi se o visokoprocesiranim namirnicama koje sadrže ‘prazne’ kalorije (namirnice koje obiluju energijom, no siromašne su poželjnim nutrijentima).

U svijetu fitnessa, broj zagovornika clean prehrane (s ponekim ‘cheat day-om’) je velik, no mnogi smatraju kako se i ‘nezdrave’ namirnice mogu pronaći na svačijem jelovniku te biti sastavni dio pravilne prehrane. Upravo o tome ćemo i mi više napisati u ovom članku.

Clean prehrana – put do razvoja ortoreksije?

Ideja prehrane koja sadrži samo i isključivo nutritivno bogate namirnice u teoriji zvuči super, no je li ista zapravo toliko ‘zdrava’ i pravilna? Pa zapravo najčešće i nije, jer za većinu ljudi nije dugoročno održiva (da je, ‘cheat day’ ne bi bio potreban) te može dovesti do razvoja ortoreksije. Ortoreksija (Orthorexia nervosa) je pojam koji opisuje pretjeranu opsjednutost savršenom, ‘čistom’ i zdravom prehranom.

Hrana se dijeli na ‘zdravu’ i ‘nezdravu’ i pod svaku cijenu se izbjegava konzumacija ‘nezdrave’ hrane. Primjeri ponašanja koja mogu ukazivati na ortoreksiju su recimo izbjegavanje druženja ako će ono uključivati ‘nezdravu’ hranu, prekomjerna količina vremena provedena na čitanje o hrani (osim ako joj je to u opisu posla), samokažnjavanje ako se konzumira ‘nezdrava’ hrana… Sve u svemu, takav stav o prehrani može uvelike negativno utjecati na život pojedinca. Briga o pravilnoj prehrani je svakako poželjna, no jednako je bitno brinuti o svome blagostanju (što definitivno ne uključuje pretjeranu opsjednutost prehranom, a ponekad možda uključuje i poneku kockicu čokolade viška 😁).

Kako ‘nezdravu hranu’ uklopiti u pravilnu prehranu?

Mogli ste primijetiti kako u cijelom članku pojam ‘zdrava’ i ‘nezdrava’ hrana stavljamo pod navodnike, što svakako nije slučajnost, već dobro promišljen potez. Razlog tomu je što zapravo ne postoji ‘zdrava’ i ‘nezdrava’ hrana, već pravilna i nepravilna prehrana. Imajući to na umu, logičan zaključak bi bio kako se svaka namirnica može uklopiti u pravilnu prehranu. S druge strane, kako bi prehrana bila pravilna, ipak je bitno imati na načelo umjerenosti i raznolikosti, to jest razmišljati o količini unosa i kombinacije pojedinih namirnica. Recimo, ako se nečija prehrana sastoji pretežito od cjelovitih žitarica, voća i povrća, sjemenki i orašastih plodova, niskomasnih proteinskih izvora te ostalih poželjnih namirnica, onda dva reda čokolade ili povremena pizza neće prehranu učiniti nepravilnom i ‘nezdravom’.

S druge strane, ako netko doručkuje kroasan s čokoladom, za ručak pojede pizzu, a za večeru pohanu piletinu, uz nedovoljno voća, povrća i ostalih poželjnih namirnica, takva prehrana definitivno nije pravilna. Razlog tome je što takva prehrana definitivno ne osigurava dovoljno vitamina i minerala, a zasigurno sadrži visok udio dodanih šećera i zasićenih masti, što za posljedicu (ukoliko se netko tako kontinuirano hrani) može imati razvoj raznih bolesti modernog doba, poput dijabetesa tip 2 te kardiovaskularnih bolesti. 

Sve u svemu, zaključak je da u prehrani ne treba težiti savršenstvu te da se svaka hrana može uklopiti u pravilnu prehranu, dokle god je unos makronutrijenata u poželjnim rasponima, a unos vitamina i minerala dostatan.