Mjesto koje ujedinjuje sve ljubitelje sporta

Je li meso samo meso? Je li jabuka samo jabuka?

U 21. stoljeću sve je više vas koji pokušavate voditi zdrav način života: spavate osam sati dnevno, trenirate četiri puta tjedno i sudjelujete u aktivnostima koje vam pomažu ublažiti stres. Sve ove aktivnosti igraju ogromnu ulogu za zdrav život, ali jedan od najvažnijih aspekata zdravog tijela je kvaliteta hrane koju konzumirate.

Ovo divno stoljeće u kojem živimo i koje nam donosi toliko prednosti kojima si znatno olakšavamo život sa sobom nam je donijelo i jedan ogroman minus, a to je, vjerujem da ćete se svi složiti sa mnom; problem pronalaska kvalitetne hrane. Gotovo 80% hrane koju konzumiramo genetski je modificirani proizvod, kao čokolada i hrana koja je puna šećera. Odlazak u obližnju trgovinu po zdravi gablec stvar je prošlosti!

Rodom sam iz Međimurja pa mi je itekako poznata ne tako daleka prošlost u kojoj je gotovo svaka obitelj imala mali vrt s voćem i povrćem. Vrt koji je niknuo iz vlastitog sjemena. Žitarice, voće i povrće koje je uzgojeno u tlu s velikim količinama ugljika, dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija i sumpora. Male obiteljske farme s pilićima, kokicama, svinjama, zečevima, patkama, racama, odnosno životinjama koje su se hranile upravo spomenutim načinom uzgojenim žitaricama te su se slobodno kretale po pašnjacima.

Danas nemamo pojma odakle dolazi naše voće, povrće, meso i u kakvim su se uvjetima te namirnice tretirale. Velike korporacije preuzele su način na koji se uzgajaju naši usjevi, a nama kao potrošačima sve je teže pronaći hranu koja se uzgaja na odgovarajući način.

Uvjerena sam u to da, želimo li biti zdravi, moramo konzumirati proizvode koji su organski, bilo iz trgovine (u što opet nismo sigurni) ili proizvode nekih lokalnih farmera, obitelji ili poznanika.

Koji je razlog tome?

Većina voća i povrća koje nađete u supermarketima prošlo je tisuće i tisuće kilometara kako bi stiglo do naših polica. Te su namirnice sigurno bile kontaminirane nekim oblikom pesticida. Pesticidi su otrovi koji služi za ubijanje insekata, sprječavaju nametnike da pojedu usjeve. Te namirnice sigurno su GMO usjevi. Koliko sam upoznata, GMO služi da usjevi brže rastu, a uspješniji su čak i u različitim vremenskim uvjetima. Dakle, za velike poljoprivrednike to znači novac jer gotovo svako sjeme dat će usjev/namirnicu koja će ispasti u savršenom obliku i svima će biti primamljiva za kupnju. Još jedna stvar kojom se veliki poljoprivrednici koriste jest kemikalija kojom uništavaju korove koji rastu uz usjeve. Ta kemikalija znatno im olakšava strojnu obradu i žetvu. Tko danas ima vremena na hektarima i hektarima zemlje čupati korov kao što se to nekada radilo? Možda vi nikada niste sudjelovali u tome, ali ja kao klinika jesam i, vjerujte mi, to okopavanje i čupanje bila je noćna mora. O da, kopala sam kukuruz, repicu i ne znam što još. Trebala bih pitati roditelje. 🙂 Bilo je fora jer smo se svi družili, svaki u svom redu. Danas to ne možete doživjeti. A najbolji dio bio je gablec. 🙂 Domaći špek, luk, kruh, svježi sir, gravče na tavče, slanina ili se pekao jeger. Za odrasle su bili obavezni rakija ili gemišt, a mi malci dobili bismo vodu ili sok.

Utječe li konzumiranje genetski modificirane hrane negativno na naše zdravlje?

Mnogi tvrde da te pesticide lako možemo oprati s jabuke i ostale hrane. Osobno se ne slažem s tim. Ako nešto stavimo na svoju kožu, to se apsorbira u naše tijelo. S biljkama je isti princip. Kada nešto dodirne biljku, to se apsorbira u nju. Kako je moguće oprati pesticide s naših proizvoda kada ih je biljka već apsorbirala? To znači da kada jedemo biljku, gutamo i kemikalije. No razmislite još jednom. Te kemikalije ubijaju korov. Zamislite što samo rade našem tijelu! Što mislite, zašto je sve više karcinoma, alergija na hranu, raznih crijevnih upala, autizma, Alzheimerove bolesti, dijabetesa…?

Meso je samo meso? Kladim se da o tome ne razmišljate kada uživate u ukusnom zalogaju.

Vrlo je slična stvar i u biti je sve povezano. Životinje se hrane GMO žitaricama i sojom. Također se u životinje pumpaju razni hormoni kako bi što brže narasle i bile spremne za trgovinu. Te životinje žive u surovim uvjetima i toliko su stisnute jedna uz drugu da se doslovce ne mogu okrenuti oko svoje osi. Mogu samo jesti i stajati na mjestu, a sve to samo kako bi se što brže udebljale. Ovakav tretman životinju čini bolesnom i nezdravom (postoji mnogo videa na YouTube-u – istina, videa koji opstanu jer ih velike prehrambene korporacije ne smatraju opasnima za njihovu daljnju proizvodnju). Te životinje nisu vidjele pašnjake, a način na koji se tretira životinja igra ogromnu ulogu u kvaliteti mesa.

Nažalost, od 100 proizvoda na polici, 99 ih je štetno za vaše tijelo i ti proizvodi manje su bogati hranjivim tvarima od hrane koju nabavljate od lokalnih farmera. Teško je ne ići u trgovinu po namirnice i jesti isključivo organsku hranu. Međutim apeliram na to da dva puta razmislite kada kupujete neki proizvod i stavljate ga u usta te da namirnice iz trgovine pokušavate smanjiti i orijentirati se na domaću lokalnu proizvodnju.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Building Body premium

Pridruži se BB obitelji potpuno besplatno i ostvari razne pogodnosti:

 

pristup premium sadržaju

najnovije vijesti iz svijeta fitnessa

prijava na naš newsletter

ekskluzivni popusti u Polleo Sportu

Registriraj se