Kajakarenje – idealan pandemijski sport

Došlo je vrijeme za koje smo mislili da nikada neće doći, pandemija koronavirusa. Tjelesne aktivnosti se premještaju u prirodno okruženje. Izbjegavaju se napučene teretane i fitness centri. Planine, rijeke i šume postaju sve bliže ljudima. Sportovi kao trail, track i planinarenje dobivaju novu dimenziju. Mijenja se percepcija ljudi. Putovanja u druge države prisiljeni smo zamijeniti s mjestima unutar Lijepe Naše poštujući socijalnu distancu. Sigurno i u tvom kraju se nalazi obližnja rijeka, jezero ili morska obala gdje možeš iznajmiti kajak i odraditi odličan trening spajajući pritom ugodno s korisnim. Čimbenici kao što su sila, snaga, tehnika i kondicija utječu na sam performans što znači da će o prethodno navedenom ovisiti tvoj prijeđeni put. Ovakav način aktivnosti odabireš da bi se zabavio, a istovremeno odradio kvalitetan trening.

Mišići ramenog kompleksa (deltoideus, trapezius), mišići ruku (triceps, biceps brachii.) i mišić leđa (latissimus dorsi) aktiviraju se u sportovima kao što su kajakarenje i kanuing. Sinergist i stabilizator je pectoralis major i core mišići. Suprotno uvriježenom mišljenju, mišići nogu djeluju antagonistički. Ulogu fiksatora preuzimaju mišići hamstringsa i fleksori kuka, iliopsoas. Aktivacija mišića će ovisiti o samom položaju unutar kajaka kao i o vrsti kajaka. Trening kajakarenjem se može odraditi veoma brzo s udaljenošću do 500 metara kada koristimo mišiće ramena s visokim udjelom brzih mišićnih vlakana. Riječ je o anaerobnoj aktivnosti jer se može odraditi kroz nekoliko minuta. Ako se želi odraditi trening na velikoj udaljenosti koja je u ovoj pandemijskoj situaciji više zanimljiva, tada se rameni rad prebacuje na rad ruku što znači da takav trening zahtijeva visoki udio sporih mišićnih vlakana i visoke energetske aerobne kapacitete. Iako je potrošnja kisika visoka, nije ni blizu onoj koja je u sportovima kao veslanje, biciklizam ili trčanje. Energetska potrošnja u kajakarenju je usporediva s bicikliranjem i ovisno o kondiciji može iznositi oko 600- 1100 kcal po satu. Voda je uvijek bila zanimljiva ljudima i kao takva predstavlja uzbuđenje, blagodati ali i opasnosti koje nosi sa sobom. Kajakarenje bi bio idealan sport kada bi se provodio u društvu druge osobe kako bi se spriječile potencijalne neprilike bilo da su uzrokovane okolinskim, temperaturnim ili zdravstvenim čimbenikom. Ono što predstavlja opasnost u ovakvom obliku tjelesne aktivnosti je utapanje, srčana dekompenzacija, hipotermija i ventrikularna fibrilacija. (1, 2, 3)

„Svatko dobije 5 minuta“

Redovito kajakarenje poboljšava fizičku i psihološku sposobnost kod mladih i starijih odraslih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem nakon 6 tjedana. Vožnja kajakom je aktivnost na otvorenom koja povećava mišićnu snagu, izdržljivost i utječe na posturalnu ravnotežu odnosno kontrolu pokreta, a mogu je izvoditi fizički sposobne osobe i osobe s invaliditetom. Posturalna stabilnost se očituje u kontinuiranom održavanju ravnoteže za vrijeme manevriranja veslima kojima upravljaju gornji ekstremiteti. Uz to, kajakaštvo utječe na metabolizam osobe. Frekvencija srca se kreće od 100- 150 otkucaja u minuti za vrijeme lagane ili umjerene vožnje što ukazuje na mogućnost dugotrajne i kontinuirane aktivnosti što je idealno za smanjenje potkožnog masnog tkiva. Ako ubrzamo veslanje, ulazimo u aerobno-anaerobnu zonu (cardio, low/ high) što možemo prepoznati po povećanju pulsa, 150- 170 otkucaja u minuti. Za takve oblike aktivnosti preporučuje se imati “pametni sat.“ Također mu je prednost i GPS. Također, treba biti oprezan ako su postojale ozljede ramena. (4)

„Ako nema vode, nema ni treninga“

Nedostupnost, temperatura vode, vrijeme i sigurnost su nedostaci kajakarenja. Da ne bi postojala ograničenja, razvijena je vježba za veslanje kajakom na tlu (GKP).

Za efikasan trening prije samog kayakinga se preporučuje odraditi statičke i dinamičke vježbe s naglaskom na mišiće ramenog pojasa, ruku i donjeg dijela leđa. (4)

Probudi avanturistu u sebi! Možda osjetiš mišiće za koje nisi ni znao da postoje!

Literatura:

1. RJ;, Shephard. “Science and Medicine of Canoeing and Kayaking.” Sports Medicine (Auckland, N.Z.), U.S. National Library of Medicine, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/3547536/.
2. R;, Michael JS; Rooney KB; Smith. “The Metabolic Demands of Kayaking: a Review.” Journal of Sports Science & Medicine, U.S. National Library of Medicine, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24150127/.
3. PA;, Franklin RC; Leggat. “The Epidemiology of Injury in Canoeing, Kayaking and Rafting.” Medicine and Sport Science, U.S. National Library of Medicine, pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22824841/.
4. Choi, Wonjae, and Seungwon Lee. “Ground Kayak Paddling Exercise Improves Postural Balance, Muscle Performance, and Cognitive Function in Older Adults with Mild Cognitive Impairment: A Randomized Controlled Trial.” Medical Science Monitor : International Medical Journal of Experimental and Clinical Research, International Scientific Literature, Inc., 10 June 2018, www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6026380/.