Trendovi u prehrani koje ćemo prenijeti u 2021.

Godina 2020. donijela je brojne poteškoće i promjene mnogim ljudima širom svijeta, a naše svakodnevne navike i ponašanja dramatično su se promijenila.

Promijenili su se i naši prioriteti, a mnogi se ljudi nanovo usredotočuju na svoje zdravlje i dobrobit, pa time i na svoju prehranu. Budući da je 2021. pred vratima, uskoro ćemo vidjeti kako će se ove promjene ostvariti. Ako se pitate što nam sprema nadolazeća godina, u nastavku otkrijte nekoliko trendova u prehrani koji bi ju mogli obilježiti s obzirom na promjenu stila života.

1. Postbiotici

Sigurno su vam poznati pre- i probiotici, ali najnoviji pomagač probavnom sustavu je postbiotik. Znamo da su prebiotici hrana za probiotičke bakterije i da su oboje neophodni za optimalno zdravlje crijeva. No u ovom slučaju riječ je o postbioticima – metabolitima (ili krajnjim proizvodima) fermentacije koja se odvija u crijevima nakon konzumacije probiotika. Postbiotici se proučavaju zbog protuupalnih i antioksidativnih blagodati, a također mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava i poboljšanju crijevne barijere.

Postbiotici se mogu naći u istoj hrani koja sadrži probiotike, poput kefira i kiselog kupusa. Budući da nisu živi, mogu se koristiti na puno više načina od živih probiotika. 2021. trebala bi biti godina u kojoj će postbiotici zasjati u punom svjetlu te će se vrlo vjerojatno dodavati pojedinoj hrani.

2. Hrana za mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje također je postalo prioritet mnogih ljudi. Iako sama hrana ne može liječiti ili izliječiti depresiju, anksioznost ili stres, konzumiranje minimalno obrađene prehrane bogate raznim hranjivim tvarima može vam pomoći u održavanju mentalnog zdravlja.

Prehrana bogata antioksidansima, vitaminima (npr. vitaminima B), mineralima (npr. cink, magnezij), vlaknima, zdravim mastima (npr. omega-3) i drugim bioaktivnim spojevima, poput probiotika, povezana je s boljim mentalnim stanjem. 2021. primijetit ćemo da više tvrtki za hranu i piće izlazi s proizvodima koji sadrže ove sastojke s naglaskom na smanjenju stresa i poboljšanju sna, što je također povezano s boljim mentalnim zdravljem.

Posebno će se povećati popularnost funkcionalnih napitaka koji sadrže spojeve za smanjenje stresa, poput adaptogena – tvari koje mogu pomoći vašem tijelu da se prilagodi stresu – i kanabidiola (CBD), nepsihoaktivnog dijela biljke kanabisa.

Iako uzimanje ovih proizvoda može smanjiti stres i podržati vašu mentalnu dobrobit, određena prehrana nikada ne smije zamijeniti lijekove na recept ili druge metode liječenja, poput terapije. Umjesto toga, vaša bi prehrana trebala biti jedan dio slagalice za bolje mentalno zdravlje.

3. Hrana za imunitet

Iako ljudi konzumiraju hranu za jačanje imuniteta od davnih dana, čini nam se da bi 2021. mogla biti godina kada će interes za takvu hranu najviše porasti zbog aktualnih događanja u svijetu.

Hrana poput citrusnog voća bogata je vitaminom C i drugim nutrijentima koji su neophodni za jačanje imunološkog sustava, pa time i zaštitu od raznih bakterija i virusa. Osim voća poput limuna, naranče, jabuke, borovnice i sl., u jačanju imuniteta može vam pomoći i povrće poput špinata, kelja, blitve, luka i češnjaka te ostalih namirnica poput gljive, jogurta, lososa…

4. Coffee to go

Iako kafići ne rade, kavu uvijek možete kupiti na automatu ili uzeti “to go”. Kava je prirodni stimulans koji može poboljšati funkciju mozga i pozitivno utjecati na njegova područja odgovorna za koncentraciju i pamćenje zahvaljujući sadržaju kofeina. Osim učinaka na mentalno zdravlje, kava pomaže i u topljenju masnog tkiva, a ako ju pijete u jutarnjim satima, postoji mogućnost da ćete konzumirati manje kalorija tijekom dana jer kofein smanjuje apetit. No kako biste ostvarili maksimalan učinak kave, pijte ovaj napitak bez šećera kako biste spriječili konzumaciju viška kalorija, a da to ni ne osjetite.

5. Hranom protiv globalnog zatopljenja

Očekuje se da će se prehrana prebaciti na ekološki prihvatljiviju i održivu prehrambenu praksu. Umjesto da se bore između dva ekstremna spektra (npr. vegani protiv onih koji jedu meso), mnogi će se ljudi uglavnom usredotočiti na hranu koja ima najmanji negativni utjecaj na klimu.

Na primjer, prehrana može uključivati manji unos namirnica životinjskog podrijetla, ali ih ne smije eliminirati. Umjesto toga, potrošači mogu odabrati životinjske proizvode s manjim štetnim utjecajem na okoliš, poput zamjene govedine s piletinom ili konzumacijom nekoliko biljnih obroka više svaki tjedan.

Također, potrošači mogu odabrati lokalno uzgojene proizvode i proizvode životinjskog podrijetla kako bi smanjili emisije ugljika uzrokovane isporukom hrane na velike udaljenosti.

Cilj klimatizirane prehrane nije pristup “sve ili ništa” već se radi o malim promjenama koje zajedno čine veliku promjenu.