Pečeni krumpir – nezdravi obrok ili riznica zdravlja?

Mnoge dijete proglasile su krumpir bezvrijednim povrćem i lošim izvorom ugljikohidrata, što, naravno, nije točno. Većina ljudi je navikla jesti krumpir u obliku masnog pomfrita ili čipsa, pa čak i u običnom pečenom krumpiru se znaju skrivati dodatne nezdrave masnoće ako ga recimo pripremate s nekim rafiniranim uljem, maslacom ili vrhnjem. Tako pripremljen krumpir je potencijalno loš za zdravlje, no ako maknemo te dodane masnoće i duboko prženje, krumpir se pretvara u izuzetno zdravu i niskokaloričnu namirnicu.

Kalorije u krumpiru

Jedan pečeni krumpir sadrži oko 278 kalorija uključujući kožu, ali bez drugih dodataka. Čisti pečeni krumpir sadrži vrlo malo masti i gotovo ne sadrži kolesterol, a opskrbljuje vas s tek 1% dnevnog unosa soli.

Krumpir i makronutrijenti

Jedan veliki krumpir sadrži oko 63 g ugljikohidrata u prosjeku. Većina ugljikohidrata u krumpiru je iz škroba, zbog čega imaju glikemijski indeks veći od 70. Osobe koje imaju dijabetes ili prate dijetu u kojoj konzumiraju namirnice s niskim glikemijskim indeksom zbog krumpira mogu osjetiti povišenu razinu krvnog šećera.

No krumpir vam može pomoći ako želite ojačati i izgraditi mišiće jer u prosjeku sadrži oko 7.5 grama proteina. Ako želite smršavjeti, dobra je vijest da ova namirnica u prosjeku sadrži 6.6 g vlakna, što je oko 26% preporučene doze unosa ove hranjive tvari koja zasićuje, smanjuje želju za prejedanjem i poboljšava probavu.

Krumpir i vitamini

Pečeni krumpir odličan je izvor vitamina C i opskrbljuje vas s gotovo 48% dnevne preporučene doze. Vitamin C pomaže kod rasta, razvoja i obnove svih tjelesnih tkiva. Osim vitamina C, pečeni krumpir bogat je i vitaminima B-skupine koji utječu na razinu energije u tijelu, metabolizam stanica i funkciju mozga. Jedan veliki krumpir može vas u prosjeku opskrbiti s oko 46% dnevnog unosa vitamina B-6, tiamina, riboflavina, niacina, pantotenske kiseline i folata. Osim vitamina C i B, krumpir sadrži i vitamine A, E i K.

Krumpir i minerali

Krumpir sadrži puno kalija, pa čak i više od banane. Jedan krumpir u prosjeku vas može opskrbiti s 46% preporučenog dnevnog unosa kalija koji pomaže u održavanju pravilnog srčanog ritma. Osim kalija, krumpir vas može opskrbiti s 33% preporučene dnevne doze mangana koji pomaže zdravlju mozga i živaca. Uz ova dva minerala, krumpir sadrži i magnezij, fosfor, željezo, kalcij i bakar. Ovi nutrijenti zajedno pomažu u metabolizmu energije, pozitivno djeluju na živčani sustav, utječu na jačanje kostiju i zubi, te su neophodni za stvaranje crvenih krvnih stanica.

Zašto je krumpir na lošem glasu?

Krumpir kao namirnica u prirodnom obliku nije nezdrava. Ono što ju čini nezdravom su dodaci, odnosno umaci, ulja i sl. Ako ste do sada koristili vrhnje ili sir bogat masnoćama kao dodatak pečenom krumpiru vrijeme je da razmislite o tome da ih zamijenite zdravijim varijantama poput posnog sira, povrća, grčkog jogurta i sl.