Uloga mlijeka u prehrani kroz povijest

Unazad zadnjih nekoliko godina pojavilo se mnogo stigmi oko konzumiranja mlijeka. Neki ljudi tvrde da je ono potrebna i nutritivna hrana, dok je prema drugima ono nezdravo i dovodi do preuranjene smrti.
Argument koji često možete čuti je taj da su ljudi jedine životinje na ovome planetu koje nakon djetinjstva piju mlijeko drugih životinja i kako je to neprirodno. No za to postoji veoma dobar razlog. Mlijeko je nakon rođenja osnova prehrane svakog sisavca. Bogato je mastima, proteinima, vitaminima, mineralima i mliječnim šećerom – laktozom. Uz to, nedugo nakon rođenja mlijeko još sadrži antitijela koja štite novorođenčad od infekcija i ojačavaju njihov imunološki sustav.
S vremenom djeca odrastaju i postupno prestaju piti majčino mlijeko i prelaze na prehranu njihovih roditelja. I tako je to bilo tisućama godina, sve do prije otprilike 11 tisuća godina kada je započela agrarna revolucija i naši su preci prestali biti lovci-sakupljači i počeli su obrađivati zemlju i uzgajati životinje. Nakon što su osnovali prve zajednice, počeli su pripitomljavati životinje koja daju mlijeko, poput koza, ovaca i krava. Shvatili su kako te životinje mogu pretvoriti beskorisnu stvar poput trave koje ima u izobilju u veoma vrijedan i nutritivno bogat izvor energije. Upravo je to igralo značajnu ulogu u preživljavanju i razvoju čovječanstva. One zajednice koje su imale pristup mlijeku tijekom teških razdoblja gladi bile su u stanju preživjeti i prenijeti svoje gene idućoj generaciji ljudi, dok je preživljavanje u teškim vremenima bilo značajno otežano onima koji nisu imali pristup mlijeku.
Da bi ljudi mogli konzumirati mlijeko i sve proizvode koje se rade od mlijeka, moraju imati poseban enzim u svome tijelu koju se zove laktaza. Sva djeca nakon rođenja imaju taj enzim koji im pomaže u probavljanju mliječnog šećera (laktoze), no otprilike 65 % svjetske populacije ljudi izgubi taj enzim nakon djetinjstva i nisu u stanju konzumirati više od 150 mililitara mlijeka na dan bez posljedica. Drugim riječima, postanu intolerantni na laktozu. To je u prošlosti dovelo do prirodne selekcije – ljudi koji su mogli probaviti laktozu imali su više hrane pri ruci i veće šanse za preživljavanje.
Izvor: https://www.food-intolerance-network.com/food-intolerances/lactose-intolerance/ethnicdistribution-and-prevalence.html
Hoćete li vi biti u stanju uživati u siru i mlijeku ovisi o vašoj genetici. Primjerice, do 90% populacije u nekim istočnoazijskim zemljama nema taj enzim i nisu u stanju piti mlijeko, dok većina ljudi podrijetlom iz Sjeverne Europe mogu konzumirati mliječne proizvode bez ikakvih problema.
Mlijeko je bogato svim makronutrijentima i mnogim mikronutrijentima i baš kao što je pomoglo našim precima da prežive, tako i dan danas pridonosi ljudima u siromašnim dijelovima svijeta da imaju zdrav život i niski mortalitet djece. Za sve koji žive u razvijenim zemljama mlijeko nije štetno ako niste alergični ili intolerantni na laktozu. Za djecu je to izvrstan izvor kalcija, dok je za vegetarijance izvrstan izvor B vitamina. No to ne znači da ne postoje alternative koje imaju isti učinak. Dakle, ne morate piti mlijeko da biste bili zdravi, no ako vam je to gušt, samo uživajte!