Savjet Marina Bašića: Kako pravilno vježbati?

Uvijek prilikom odabira sustava treninga i ciljeva vježbanja trebamo biti objektivni prema sebi i zapitati se koliko smo fizički sposobni. To se odnosi i na osobne trenere da procijene svoje klijente gdje realno pripadaju. Većina ljudi je prema svojim sposobnostima subjektivna, iako bi bilo puno bolje da su objektivni. Puno je lakše kad vam trener kaže na kojem ste nivou iako vam često neće biti draga istina.

Većina ljudi je po svojim fizičkim sposobnostima prosječna. S dobrim vježbanjem i treningom mogu postati natprosječni, ali teško da će doći do nivoa visoko sposobnih u kojem se nalaze vrhunski sportaši. Također, sportaši koji se nalaze na tom nivou su bili već u startu natprosječni te su svojim radom došli do ovoga nivoa. Samo manji broj od njih će postati „motorički genijalac“, odnosno šampion u tom sportu ili toj sposobnosti. S druge strane, imate osobe koje su ispodprosječne ili nisko sposobne i njima će teško biti doći da postanu i prosječni. To međutim ne znači da ne treba vježbati. Cilj je da razviješ svoje sposobnosti do svog najvećeg nivoa, ali opet treba biti objektivan tako da ne bi došlo do razočaranja i odustajanja od vježbanja.

U koju grupu vježbača pripadate?

Nakon što odredimo koliko smo fizički sposobni i dokle objektivno možemo doći, sljedeći je korak da odaberemo u koju grupu vježbača pripadamo. U kvadrant 1 spadaju različite opće kretnje i aktivnosti koje bi ih trebali izvoditi kao djeca. Tu spadaju puzanja, penjanja, elementi iz različitih sportova i sl. Najviše bi ih trebali raditi u vrtiću i školi te kroz samu igru u prirodi i s drugom djecom. Ako se taj dio preskoči i tada se ne razviju takve vještine kasnije učenje drugih motoričkih kretnji je puno teže.

U kvadrantu broj 2 se nalaze oni vježbači koji sudjeluju u natjecateljskom sportu, ali onakvom u kojem treba razviti veći broj fizičkih sposobnosti, ali ne do maksimuma. Kvadrant 3 su isto sportaši, ali specijalisti u određenoj disciplini. Oni trebaju razviti jednu sposobnost i njene vidove, ali maksimalno. Na primjer, ako je riječ o šprintu na 100 metara tada se razvijaju brzina i eksplozivnost dok izdržljivost, agilnost i druge sposobnosti nisu toliko bitne za razliku od kvadranta 2 i nogometa ili rukometa.

Većina nas spada u kvadrant 4 gdje se nalaze rekreativci. Tu su ciljevi drugačiji od prethodnog kvadranta i odnose se na poboljšanje vlastitih sposobnosti s ciljem zdravlja i postizanja željenog izgleda. Važan faktor imaju motivacija i ciljevi koji se trebaju postizati.

Kakva nam je sposobnost oporavka?

Vrlo je zanimljiva stvar i sposobnost oporavka i vrlo je bitan faktor za naš trening. Moramo biti svjesni da se sposobnost oporavka ne povećava tijekom vremena i godina. Dapače, to je urođena sposobnost. Također napredni vježbači bi trebali trenirati manje jer mogu proizvesti veću silu i više opteretiti svoje tijelo pa im treba i manje jakih treninga.

Za vrhunske sportaše to pravilo ne vrijedi. Još jednu stvar se trebate zapitati:“Da li živim da treniram ili treniram da živim?”. Vježbanje i trening je odlično, ali pazite da ne postanete opsjednuti time. Trening i vježbanje je jedan vrlo važan dio života, ali postoje i drugi dijelovi poput posla, obitelji, prijatelja, partnera, škole i sl.

Koji su pokazatelji pretreniranosti?

Uz trening često ide i pretreniranost. Pogotovo kod jako motiviranih vježbača. Od treninga bi se trebali osjećati bolje, a ne lošije. Ako to nije tako onda negdje griješimo. Navesti ćemo simptome koji ukazuju na pretreniranost. Ako ih prepoznate onda trebate smanjiti trening te bolje dizajnirati i prilagoditi sebi program treninga uzimajući u obzir sve okolnosti od naših svakodnevnih obaveza, prehrane i vremena za odmor jer to sve utječe u velikoj mjeri. Simptomi su: srčani puls ujutro koji je puno veći od onog koji inače imamo, bol u zglobovima i mišićima, nizak libido, povećan apetit ili ga uopće nema, smanjenje izvedbe na treningu, depresija, agresija, problemi sa spavanjem.