Šparoga – kraljica proljeća!

Upravo u rano proljeće kada se ponovno uspostavlja ciklus rasta u prirodi i kada su se zimnice potrošile te sušare ispraznile, ljudi su znali iskoristiti sve što priroda u tom prijelaznom periodu nudi, pa čak i samoniklo jestivo bilje kao što je: kopriva, maslačak, matovilac, šparoga i sl. U rano proljeće na tržnicama je u ponudi i šparoga koja svojim hranjivim tvarima pomaže organizmu u prilagodbi i detoksikaciji.
Divlja šparoga je jedna od biljaka koje rastu samoniklo, najčešće u obalnom području, na stjenovitom tlu. Oplemenjena pitoma šparoga uzgaja se u povrtnjacima i u pravilu je krupnija i viša u odnosu na divlju. Cijenjena je zbog svojih jestivih, mekanih i sočnih izdanaka, a biljka se bere upravo u proljeće. Šparoga pripada najstarijim ljekovitim biljkama. Pradomovina šparoge je Južna Europa gdje se često pojavljuju kao samonikla biljka u priobalnom području.
Kod nas je posebno rasprostranjena kao samonikla biljka u Istri, Primorju i u Dalmaciji sa otocima. Sezona šparoga u području Sredozemlja traje obično od ožujka do listopada (ovisno o temperaturi). Najbolje uspijeva u klimatskim uvjetima pogodnim za uzgoj vinove loze. Istodobno nježna i aromatična u gastronomiji je omiljena kao povrtnica koja se dobro slaže sa najrazličitijim namirnicama: jajima, mesom, ribom, rižom ili tjesteninom.
Široka je paleta načina pripreme šparoga od juha, salata do paniranih šparoga i omleta kakva je primjerice istarska «fritaja». Kao hrana i lijek veoma je bila cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. g.p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90%, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali. Vrlo malo ugljikohidrata i nimalo masti čine ju preporučljivom namirnicom u prehrani dijabetičara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Šparoga sadrži oko 22 kcal na 100 grama te je kalorijski siromašna, ali nutritivno bogata namirnica.
Ljekovite i djelotvorne tvari
- asparagin
- arginin
- jantarna kiselina
- tirozin
- tragovi holina
- vitamini: A, B, C, folna kiselina
- minerali: kalij, kalcij, magnezij i fosfor
- mikro elementi: željezo, cink i bakar
Ljekovito djelovanje
- djeluje kao diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela)
- mali sadržaj ugljikohidrata čini ju odličnom dijetalnom hranom u prehrani dijabetičara
- ima svojstva laganog purgativa budući da sadrži celulozna vlakna koja povećavaju volumen stolice i na taj način stimuliraju pražnjenje debelog crijeva, pa se izdanak šparoge ubraja u » korijenje koje otvara» uz komorač, peršin i celer
- pospješuje rad jetra i bubrega, a savjetuje se i u dijeto-terapiji nakupljanja mokraćne kiseline, gihta (arthritis urica) i reume
- budući da sadrži sastojke poput folne kiseline, željeza, beta karotena i vitamina C važnih za stvaranje i sazrijevanje stanica krvi savjetuje se kod anemije
Šparoge s jajima i gorgonzolom
Sastojci
- 1 svežanj šparoga
- 4 jaja
- 15 dg gorgonzole
- 10 gr maslaca
- začini
Priprema
- Odvojiti vrške šparoge od “trešća” (nejestivog dijela).
- Prokuhati šparoge u malo vode.
- Na rastopljenom maslacu popeći ocijeđene šparoge.
- Dodati umućena posoljena jaja.
- Dodati narezanu gorgonzolu i pustiti da se rastopi.
Posluživanje
Šparoge poslužite ukrašene kriškama rajčice.
Autor: dr.med. Slađana Divković