Jesu li sumo hrvači pretili?

Pretilost, s prekomjernom tjelesnom masom, u današnje doba obuhvaća trećinu svjetske populacije. (1) Ako se trendovi nastave, procjena je da će do 2030. godine 38% odrasle populacije imati prekomjernu tjelesnu masu (BMI ≥25)  i da će 20% biti pretilo (BMI ≥30). (1)

Najčešće korištena mjera za pretilost u radovima je BMI (indeks tjelesne mase), koji se izračuna tako da se masa tijela (u kilogramima) podijeli s visinom (u metrima) na kvadrat. Kao dodatna mjera uzima se opseg struka (mjeren u visini pupka) kao mjera abdominalne pretilosti. Smatra se da je abdominalna pretilost primarno posljedica nakupljanja visceralne masti (koja je povezana s nastankom kardiovaskularnih bolesti) i granične vrijednosti opsega struka su 94 cm za europsku populaciju muškaraca i 80 cm za žene. (1)

Sumo hrvači

Nakon uvoda i osnovnih pojmova, dolazimo do glavne teme – sumo hrvača! Nedavno sam naišao na zanimljiv video (2) pod nazivom: „Sumo hrvači konzumiraju do 7000 kalorija u danu, ali ne pate od simptoma pretilosti“. Ako vam je ovo puno, u preglednome radu (3) se navodi da je ustvari raspon od 7000 – 10 000 kalorija. Po prije navedenim standardima – oni su pretili, a sad se navodi da ne pate od simptoma pretilosti. Pitate se kako je to moguće? Osobe koje imaju masu od 135 – 180 kg?

Za početak, moguće je i održavati masu/smršaviti s tim unosom, ali onda drugi dio jednadžbe (bazalni metabolizam + termički efekt hrane + ukupna tjelesna aktivnost u danu) treba biti veći. U prijevodu, potroši se više kalorija nego što se unese (ovisno o masi tijela, 5000-6000 kalorija). Kako u konkretnom slučaju? Npr. da voze bicikl umjerenim tempom 11 sati. (4) I tako svaki dan. Teoretski je moguće, ali nije nimalo jednostavno. Zbog specifičnosti sporta i tradicije, sumo hrvači biraju veliku masu s visokim udjelom masne mase.

Odgovor na pitanje

Rješenje se krije u tome da imaju male količine visceralnog masnog tkiva (nalazi se oko organa i direktno je povezano s razvojem metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti) unatoč visokom postotku potkožnog masnog tkiva. Visceralno masno tkivo onečišćava krv s molekulama koje mogu uzrokovati upale i dovesti do visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i srčanog udara. (3)

Zašto imaju nizak udio visceralnog tkiva? Vježbaju!

U studiji profesora Matsuzawe iz Japana (3) navodi se da treninzi sumo hrvača mogu biti veoma intenzivni i trajati do nekoliko sati, a intenzivno vježbanje može prevenirati nakupljanje potkožnog masnog tkiva tako da povisuje razine hormona adiponektina. Uloga adiponektina je odvođenje glukoze i masnih molekula izvan krvotoka. Tako se umjesto u visceralno pohranjuje u potkožno masno tkivo.

U redu… ali možemo li tvrditi da su zdravi?

U videu (2) se navodi da sumo hrvači u prosjeku žive 10 godina manje od prosjeka populacije u Japanu, a kao glavni razlog se navodi to da zadrže prehrambene navike i kada prestanu s vježbanjem.

Podsjetimo se da je zdravlje kompleksno i da je to: „stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“. (5)

Pratim vam tok misli – zadržimo se onda na fizičkoj komponenti (onoj koja nas primarno zanima). Iako postoje radovi koji navode da prekomjerna tjelesna masa može biti korisna za preživljavanje (6), ali kao što navode autori studije (7) – pretilost (BMI>30) je: „nedvojbeno loša za zdravlje, ali postoje jasne razlike između pojedinaca u razinama do kojih je loša.“. U zaključku rada (8) na preko 6000 ispitanika (18-65 god) se također navodi da pojedinci koji su pretili i nemaju uobičajene rizične faktore za nastanak dijabetesa tipa 2 i koronarnih bolesti umiru u istim godinama kao i pretili pojedinci koji imaju. To znači da pretilost sama po sebi predstavlja nezavisan rizičan faktor. Razlozi tome su drugi faktori kao npr. veći rizik od nastanka infekcija, bolesti kože, depresije, mogućnosti saniranja ozljeda, povećani rizik za kasnijim otkrivanjem raka zbog neredovitih pregleda itd.

Praktične preporuke

Tjelesnim vježbanjem mogu se uvelike smanjiti simptomi pretilosti te smanjiti rizik za nastajanje mnogobrojnih bolesti, ali nemojte zaboraviti i na prehrambene navike. Optimalan trening, kvalitetna prehrana i dovoljna količina sna – dobitna kombinacija!

Literatura:

1. The Epidemiology of Obesity: A Big Picture (2014)
(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4859313/)

2. Sumo wrestlers eat up to 7,000 calories a day, yet don’t typically suffer from symptoms of obesity (2019) (https://www.msn.com/da-dk/nyheder/finance-video/sumo-wrestlers-eat-up-to-7000-calories-a-day-yet-dont-typically-suffer-from-symptoms-of-obesity/vp-BBUW47L)

3. The role of fat topology in the risk of disease (2008) (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19136997)

4. How To Burn 6,000 Calories (Like An Olympian) (2012)
(https://www.huffpost.com/entry/burn-6000-calories-olympics_n_1748989)

5. WHO (2019) (https://www.who.int/about/who-we-are/constitution)

6. Perspective: Overweight, mortality and survival (2014) (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3803151/)

7. Healthy obesity: time to give up the ghost? (2018) (https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/03014460.2018.1444789)

8. Are Metabolically Normal but Obese Individuals at Lower Risk for All-Cause Mortality? (2009)
(http://care.diabetesjournals.org/content/32/12/2297)

Autor: Fitnes učilište