Beta-alaninom do boljih rezultata u treningu

Primijetili ste da dajete sve od sebe na svakom treningu, ali nikako ne možete dovršiti zadnjih nekoliko ponavljanja bez da se iscrpite i okupate u znoju? Mišićni umor jedan je od najvećih problema s kojim se susreću vježbači koji treniraju visokim intenzitetom. Mnogi se zbog umora razočaraju u svoje sposobnosti, a neki čak dugoročno odustanu od treninga nakon nekog vremena. Kako biste spriječili umor, poboljšali izvedbu u treningu i odradili svako ponavljanje bez problema, vrijeme je da isprobate suplemente koji će vam u tome pomoći. Jedan od njih je beta-alanin.

Što je beta-alanin?

Beta-alanin je neesencijalna aminokiselina koja se prirodno proizvodi u tijelu, a nalazi se i u hrani poput  mesa i ribe. U tijelu se kombinira s aminokiselinom histidinom dajući dipeptid koji se naziva karnozin. S vremenom karnozin djeluje kao tako da pomaže odgoditi pojavu mišićnog umora i nakupljanje mliječne kiseline, a istovremeno povećava izdržljivost i poboljšava oporavak. Međutim tijelo ne proizvodi dovoljno beta-alanina potrebnog za poboljšanje sportskih performansi, a također ga dovoljno ne unosimo putem prehrane.

Funkcija beta-alanina

Smatra se da je beta-alanin faktor koji utječe na brzinu sinteze karnozina u mišićima. Primarni cilj dodavanja beta-alanina u prehrani je povećati razinu karnozina u mišiću i tako omogućiti veću toleranciju tijekom dugotrajne anaerobne aktivnosti. Drugim riječima, beta-alanin vam tako omogućuje da trenirate napornije i duže, a zbog toga što sprječava nakupljanje mliječne kiseline može smanjiti umor. Korištenje dodataka beta-alanina pomaže povećati razinu karnozina u tijelu do 80%.

Učinak beta-alanina u fitnessu

Tijekom intenzivnog treninga u vašem se tijelu odvija glikoliza – proces kojim se glukoza razgrađuje u tijelu kako bi se dobila energija. Glukoza je primarni izvor energije za kontinuirano ili povremeno vježbanje visokim intenzitetom. Kako se intenzitet vježbanja povećava, glavni krajnji produkti metabolizma glukoze su laktati i vodikovi ioni koji se stvaraju u jednakim količinama. Međutim, visoko reaktivni ioni vodika odgovorni su za pad pH u mišićima – postupak koji se naziva i zakiseljavanjem. Tijekom vježbanja, ioni vodika mogu se aktivno transportirati iz mišićnih stanica u cirkulaciju. Međutim, brzina kojom se to može dogoditi je ograničena, a kod treninga s većim intenzitetom ta brzina nedovoljna je u odnosu s povećanom brzinom stvaranja vodikovih iona, što rezultira postupnim zakiseljavanjem, posebno brzih mišićnih vlakana koja stvaraju snagu.

Karnozin kao pomoć kod umora

Početak umora i gubitka mišićne snage višestrukog je podrijetla, ali u nekim slučajevima pogoršava se povećanjem kiselosti (odnosno padom pH mišića). Sve veća kiselost ugrožava stvaranje križnih veza između proteina odgovornih za proizvodnju energije i skraćivanje mišićnih vlakana koje nastaje zbog povećane kiselosti. To većina vježbača doživljava kao umor, odnosno nesposobnost tijela da odradi određeni zadatak.

Karnozin je sposoban ublažiti pad pH, jer može poprimiti dodatni vodikov ion. Osim histidina u karnozinu koji imaju tu funkciju, i funkcija beta-alanina podjednako je važna jer sprječava kombiniranje histidina s drugim aminokiselinama u stvaranju proteina. To omogućuje nakupljanje visokih koncentracija karnozina u mišićnim stanicama, a visoke koncentracije karnozina utječu na smanjenje i odgodu mišićnog umora.