Možemo li pretjerati s unosom voća?

Guinessova knjiga rekorda bilježi svašta pa i najveći broj banana pojedenih u jednoj minuti. Ovaj rekord pripada Patricku Bertolletiju iz Sjedinjenih američkih država koji je u 60 sekundi u sebe uspio natrpati čak 8 banana. Ovo je tropsko voće svakako prepuno kalija, vitamina C, magnezija i antioksidansa, no ne možemo se ne zapitati nije li osam banana ipak malo previše? Ako je zaista previše, što je s ostalim pripadnicima voćne obitelji diljem svijeta? Možemo li pretjerati sa zdravljem i koje su posljedice? Odlučili smo istražiti može li se pretjerati s unosom voća!

Zašto voće?

Voće je neupitno jedan od najvećih blagoslova prirode. Kroz cijelu burnu povijest Homo sapiensa bilo je tu i manje-više samo čekalo da ga netko ubere i u svoje tijelo dopremi toliko potrebne vitamine, minerale i vlakna za zdravu ravnotežu i više energije. Ništa se do danas nije puno promijenilo osim što smo trganje voća s grana zamijenili cjenkanjem s kumicama na placu.

Voće donosi brojne benefite:

• čuva srce i mozak
• hidratizira organizam
• pomaže nam skinuti kilograme
• čuva nas od dijabetesa
• pomaže u razvoju čiste mišićne mase

Što se mišića tiče, neko ih voće „pumpa“ bolje od drugog. Najbolji su prijatelji mišićnog rasta tako kivi, banane, lubenice, borovnice i avokado.😊

No prije nego „uronite“ u tu zdjelu prepunu voća saznajte je li to sve baš tako bezopasno ili ipak možemo pretjerati u ovom osvježavajućem fit užitku!

Koliko voća je previše?

Medicinska istraživanja preporučuju nam oko 400 voćnih grama dnevno. U prijevodu bi to značilo ako pojedete jednu veliku bananu, naranču i zasladite se s nekoliko jagoda, zadovoljit ćete dnevni unos voća.

Nemali broj puta ona žličica kojom grabite voćno zadovoljstvo ipak nikako da izađe iz vaše ruke i vi i dalje grabite iako ste potpuno svjesni da ste i više nego „puni“. Pogotovo u vrućim ljetnim danima. Treba li vas zato peći savjest? Ugrožavate li svoj organizam pretjerivanjem s voćem?

Ako ste pretjerali s unosom voća tijelo će vam to jasno i reći. Nekima prije, nekima kasnije, ali će poruka biti jasna. Neke od uobičajenih posljedica su:

• nadutost
• rijetka stolica
• žgaravica
• bol u želudcu

Osim toga, velike će količine voća u vama vjerojatno poticati konstantnu želju za slatkim zbog količine fruktoze u njemu. To je tako jer šećer (čak i „zdravi“ voćni šećer) uglavnom „traži“ još šećera. I baš je taj šećer glavni razlog za demonizaciju pretjeranog unosa voća. Čak i ako znamo da taj voćni šećer ne ulazi u istu kategoriju sa zaista štetnim rafiniranim šećerima te dolazi s hrpom ostalih, za tijelo vitalnih nutrijenata. Zbog toga osobe s dijabetesom svakako trebaju paziti kako ipak ne bi pretjerale s voćem.

Kao što su naše reakcije na velike količine voća individualne, tako ni sve voće ne izaziva iste posljedice kada s njime pretjerate. Ako već morate pretjerati, radije to napravite s borovnicama i ostalim bobičastim voćem jer će posljedice svakako biti blaže, no čuvajte se pretjerivanja u grožđu. Omjer šećera i vlakana ovdje je prilično nepovoljan. Grožđe pršti od fruktoze pa se ipak suzdržite prije nego li pređete na drugi ili treći uzastopni grozd. 😊

Pretjerati se, dakle, može sa svakom hranom, pa tako i s voćem, a ako ste pomislili postati frutarijanac i jesti samo voće, razmislite ponovno. Mogli biste si priuštiti ozbiljan deficit nekih drugih nutrijenata važnih kada aktivno živimo i treniramo. Za zdravu prehranu unos makronutrijenata (bjelančevina, zdravih masti i zdravih ugljikohidrata) i mikronutrijenata (vitamina i minerala) mora biti u ravnoteži. Dobra je vijest da ćete se od voća zapravo relativno teško prejesti jer će vas visok postotak topivih i netopivih vlakana u njemu zasititi puno prije od neke druge hrane! A dobra je vijest i to da osim što nije pretjerano ugodno, pretjerivanje u voću zapravo neće ostaviti ozbiljnije posljedice.