Patite li i vi od “sindroma sedentarnog sportaša”?

Većina ljudi koji sudjeluju u amaterskim natjecanjima, poput trčanja, triatlona, ili natjecanja u treningu snage, provode najmanje sat vremena vježbajući većinu dana u tjednu. No ono što radite kada ne trenirate također može imati ulogu u vašem cjelokupnom zdravlju i kondiciji. Ako niste profesionalni sportaš koji prima plaću za cjelodnevni trening, možda ćete patiti od stanja koje nazivamo “sindromom sedentarnog sportaša”. Ovo stanje je privuklo pažnju nekih istraživača koji su primijetili da sjedilačko ponašanje tijekom vremena kada ne trenirate može utjecati na faktore kao što su tjelesna težina i izvedba u treningu.

Što je “sindrom sedentarnog sportaša”?

Sedentaran sportaš definiran je kao osoba koja sudjeluje u redovitoj fizičkoj aktivnosti, ali ostatak dana provodi sjedeći za stolom, gledajući televiziju, tipkajući po mobitelu i sl. Ove sjedilačke aktivnosti mogu poništiti neke od blagodati stečenih tijekom vježbanja. Današnji prosječni sportaš može trenirati čak jedan do dva sata dnevno ili više. Treninzi mogu biti kraći (manje od jednog sata) i vrlo intenzivni (npr. HIIT trening) ili mogu biti dulji i umjerenog intenziteta, poput trčanja na duže udaljenosti ili vožnje biciklom. Često tjedni raspored treninga uključuje i kraće i duže treninge. No kada ne treniraju, te osobe mogu voditi vrlo neaktivan životni stil. Zapravo, prosječni rekreativac danas će vjerojatno provoditi manje aktivnosti od osoba koje prije stotinjak godina nisu uopće trenirale. Kako je to moguće? Uzmite u obzir da se većina nas danas kreće daleko manje nego što su to radili naši roditelji i djedovi iako vjerojatno nikada nisu išli u teretanu.

Ako redovito vježbate, a radite uredski posao, putujete automobilom i buljite u ekran u slobodno vrijeme, vjerojatno ćete, čak i s vremenom koje ste proveli u teretani, biti manje aktivni od prethodnih generacija koje nikada nisu vježbale.

Utjecaj sjedilačkog načina života na zdravlje

Sjedilački stil života povezan je s nizom negativnih zdravstvenih ishoda, uključujući povećani rizik od pretilosti, kardiometaboličkih bolesti i smrtnosti od svih uzroka. Iako pojedinac redovito vježba, vrijeme koje provodi u sjedilačkom načinu rada može imati značajno negativan utjecaj na njihovo zdravlje.

Kako spriječiti ovaj sindrom?

Ako redovito vježbate, nemate razloga za promjenu kondicijske navike. No ako se ne nalazite u ovom opisu, postoje pojedini savjeti koje možete koristiti da biste ostali aktivniji tijekom vremena kada ne trenirate. Povećavanje dnevne termogeneze aktivnosti bez vježbanja (NEAT) pomaže vam sagorjeti više kalorija i smanjiti rizik od bolesti poput dijabetesa, metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti.

To možete učiniti tako da se, primjerice, više krećete kada ste na poslu. Ako imate sastanak i držite prezentaciju, pokušajte što više stajati i kretati se kada pričate. Time ćete biti produktivniji, opušteniji i sastanak će imati neki svoj prirodni tijek. Ako većinu vremena sjedite na poslu, uzimajte kratke stanke od nekoliko sekundi kako biste prošetali po uredu, malo se razgibali ili istegnuli ili čak odradili i nekoliko sklekova ako ne smeta vašem šefu.

Isto tako, obratite pažnju na to kako putujete na posao. Ako možete otići na posao pješke ili biciklom, to je izvrsna prilika da zaštitite i sebe i okoliš. No nažalost nisu svi u mogućnosti hodati ili voziti se biciklom na posao. Ako ste prisiljeni putovati javnim prijevozom ili osobnim vozilom, pokušajte to vrijeme iskoristiti da, primjerice, napnete trbušne mišiće i tako ih držite nekoliko sekundi. Učinite to 5-10 minuta kako biste aktivirali mišiće i potrošili nekoliko kalorija. Naravno, pripazite na to da ova vježba ne utječe negativno na vas i ostale sudionike u prometu.