Zašto su nam važne masti u prehrani?

Ako ste do sada izbjegavali masti u svojoj prehrani, vrijeme je da ih ponovo uklopite u svoj jelovnik. Iako još uvijek masti imaju poprilično lošu reputaciju, dokazano je da mogu pomoći u mršavljenju, a čak i poslužiti u borbi protiv dijabetesa. Čak i ako se odlučite povećati mišićnu masu, možete se riješiti viška tjelesne masnoće uz pomoć masti u svojoj prehrani. U nastavku saznajte kako vam pojedine vrste masti mogu biti od velike koristi ako želite napredovati u svijetu fitnessa.

Kako masti pomažu u mršavljenju?

Jedan gram masti ima 9 kalorija, što je dvaput više od ugljikohidrata ili proteina. Masti pomažu prevesti vitamine topive u njima u stanice tijela, a to su vitamini A, E, D i K. Esencijalne masne kiseline koje dolaze iz orašastih plodova i ribe usporavaju starenje i pomažu u sagorijevanju tjelesne masnoće zbog čega biste ih svakako trebali uklopiti u svoju prehranu, bez obzira na to je li vam cilj povećanje mišićne mase ili mršavljenje.

Masna hrana nije jedina koja uzrokuje debljanje

Ako ste do sada izbjegavali masnu hranu, kalorije koje ste prije unosili putem masne hrane vjerojatno ste zamijenili nekim drugim namirnicama. Ukoliko su to bile namirnice bogate ugljikohidratima, napravili ste kontraefekt. Hrana koja ima nizak udio masti nema manje kalorija od druge hrane, pa tako ni hrana bogata ugljikohidratima nije bezazlena u tom slučaju. Ako jedete više takve hrane misleći da je zdravija i manje će vas udebljati, vrijeme je da stanete na kočnicu i razmislite o promjeni plana prehrane. Prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata povećava razinu glukoze u krvi, što povećava proizvodnju inzulina. Što više inzulina tijelo proizvodi, veća je mogućnost da skladišti masnoću oko struka. Ako konzumirate manje ugljikohidrata i više masti, znači da će tijelo proizvoditi manje inzulina, što olakšava mršavljenje i sprječava skladištenje masnoće.

Pomoću masti možete spaliti višak tjelesne masnoće

Svakodnevno bi trebalo 20-35% dnevnog kalorijskog unosa dolaziti iz masti. Od toga bi jedna trećina trebale biti zasićene, trećina polinezasićene (primjerice kukuruz i riblje ulje) i trećina mononezasićene masti (maslinovo ulje). Kada jedete manje od preporučene dnevne doze masti, imat ćete smanjenu razinu adiponektina – hormona koji sudjeluje u sagorijevanju masti tako da ubrzava metabolizam. Neka istraživanja pokazala su da dnevna konzumacija ribe ili omega-3 suplementacije može podići razine adiponektina za 14-60%.

Masti će vas zasititi

Problem kod dijete s malim udjelom masti je to što ćete se konstantno biti gladni. Mnogi svoju glad žele pobijediti konzumacijom hrane koja im je najbrže dostupna, a obično je to hrana bogata ugljikohidratima. Kako biste to spriječili, u svoj plan prehrane svakako biste trebali uvrstiti masti koje vas zasićuju i sprječavaju da posegnete za nezdravim snackovima.

Osiguravaju hranjive tvari neophodne za normalno funkcioniranje organizma

Vašem organizmu potrebne su masti za izgradnju staničnih membrana, a isto su tako neophodne za zgrušavanje krvi, pokretanje mišića i smanjenje upala. Kao što je navedeno, vitamini A, D, E i K su topivi u masti, što znači da su masti potrebne tijelu kako bi apsorbiralo ove vitamine. Kada izbjegavate masti u svojoj prehrani, svoje tijelo lišavate od ovih hranjivih tvari neophodnih za normalno funkcioniranje organizma.

Dakle, nemojte izbjegavati masti, već ih uvedite u svoj plan prehrane bez obzira na to je li vaš cilj mršavljenje ili povećanje mišićne mase, pa čak i ako se ne bavite fitnessom, trebali biste ih konzumirati za dobrobit vlastitog zdravlja.