Što se događa našem tijelu ako dugo sjedimo?

Sjedenje = “novo pušenje”

Sjedenje je statična pasivna akcija koja aktivno inhibira vaš raspon pokreta. Ako se prestanete kretati na određeni način izgubit ćete te pokrete. Možda nećete primijetiti da se to događa, ali tijekom dugog vremenskog razdoblja sjedenje za stolom tijekom cijelog radnog vijeka može završiti ozbiljno po zdravlje.

Mnogi od nas imaju posao koji zahtijeva da sjedimo duže vrijeme. Što se tiče našeg zdravlja to je jedna zastrašujuća životna situacija ako uzmemo u obzir da se danas sjedenje smatra „novim pušenjem“. S ovom spoznajom, ako ne radimo nikakvu fizičku aktivnost, naše tijelo će s vremenom biti potpuno uništeno.

Dugotrajno sjedenje izaziva brojne zdravstvene probleme, uključujući pretilost, povišen krvni tlak, povišen šećer, višak masnog tkiva oko struka, abnormalno visok kolesterol, jaki bolovi u cijeloj posturi tijela.

Vizualiziramo li jedan običan radni dan za većinu ljudi tek tada shvaćamo koliko zapravo sati dnevno sjedimo. Prosječno putovanje na posao traje 30-45 minuta. Većina ljudi za ovo vrijeme sjedi. Zatim prosječno 8-9 sati provedemo u uredu sjedeći za radnim stolom. Dodate li vrijeme putovanja nazad doma te još 1-2 h koje provedete odmarajući ispred televizije ili ispijanje kave s prijateljem dobivate cca 12 h sjedenja na dnevnoj bazi.

Što se događa našem tijelu kada dugo sjedimo?

Vrlo jednostavno. Naš prednji dio tijela prilikom dugotrajnog svakodnevnog sjedenja se skraćuje (zateže) i slabi. U cijelu priču uključeni su hip fleksori – pregibači kukova. Ne njegujemo li hip fleksore, oni nam propadaju – slabe i skraćuju se. Trup nam propada. Ramena nam se okreću prema naprijed. Glava nam se također gura sve više naprijed.

Hip fleksori su vrlo važni iako ih se mnogi ni ne sjete pa ih ne jačaju, niti ih istežu. Ako ih ne njegujemo dovoljno kvalitetno, stvara se mišićna neravnoteža. Ovo se tiče i aktivnih rekreativaca. Svakodnevno pogoršavate već nastalu lošu posturu tijela (u sljedećem članku savjetujem kako ih ojačati i istegnuti).

Male promjene tijekom vremena donose dugoročne koristi

Apeliram na dobru vijest da postoji način kako izbalansirati dugotrajno sjedenje na koje smo prisiljeni. Treba se što prije educirati i početi stjecati nove navike.

Redovitim ustajanjem i kretanjem tijekom dana možemo spriječiti negativan utjecaj sjedenja. Dakle, možete biti uredski radnik i još uvijek davati tijelu pokret koji mu je potreban da bi ostao zdrav. Primjerice:

1. Što češće u uredu prošećite 1-3 minute. Postavite podsjetnik na mobitelu svakih sat vremena i izdvojite 5 minuta za hodanje i istezanje kad god se upali alarm.

2. Umjesto lifta koristite stepenice.

3. Parkirajte auto ili izađite iz javnog prijevoza 1-3 kilometara prije i pješačite

4. Družite se s prijateljima u šetnji, s kavom u ruci, umjesto da sjedite.

5. Trenirajte.

6. Svaki dan nakon posla odvojite 10 minuta za svoje zdravlje, istegnite se i ojačajte bitne dijelove tijela.