Puls – pokazatelj kondicije

Kada serviramo hranu pazimo na količinu i veličinu porcije. Danas je đir što manje količinom, a što veći osjet nepcem. To je onaj osjećaj: “Mmmmm!”. U bolnici i ustanovama koje zahtijevaju nutricionističku obradu najčešće se sve mjeri veličinom šake. No postoji još nešto što je obujma šake. Riječ je o srcu. Vitalan organ, anatomija i fiziologija svima poznata. Maksimalan protok krvi kroz srce je 15- 20 l, no ta vrijednost može doseći i 50 litara u minuti, ovisno o tjelesnoj kondiciji.

Kada kažemo da je srce autonomni organ, mislimo na kontrolu CNS- a (centralni živčani sustav), što znači da ne možemo sami kontrolirati rad srca. Dakle, srce je radnik u tvrtki zvanoj ljudsko tijelo. Radi dok ga se ne sabotira. Poznavanjem njegovog kapaciteta možete ga sačuvati i osigurati mu duboku starost.

„Infarkt će me, stani!“

Postoji uobičajena formula po kojoj računamo maksimalan puls. Od brojke 220 se oduzme starosna dob. Dakle, ja imam 29 godina:

220- 29= 191

Moj maksimalni puls trebao bi iznositi 191 otkucaj u minuti. Naravno da ta formula nije 100 posto točna. Ljudsko tijelo nije kompjuterski programirano, ali je programirano zakonima fiziologije. Kada se poremete pravila stanice i organskog sustava, nastupa bolest. Vrlo jednostavno, kao kazaljke sata.

Što utječe na srčanu frekvenciju?

Puls ne može biti isti za vrijeme bicikliranja i gledanja televizije. Umorom se naše tijelo prirodno brani od rada i poručuje nam: „Moram se obnoviti kako bih nastavio.“. To je normalna fiziološka reakcija. Svaki fizički i psihički stres uzrokuje povišenje pulsa i lučenje adrenalina. Nakon što stres prođe, osjećamo se „pregaženo“ i želimo spavati.

Osluškujte vlastito tijelo prije, za vrijeme same reakcije „borba ili bijeg“ i nakon što stres prođe. Ja osobno imam potrebu za mlijekom i mliječnim proizvodima. Vjerojatno organizam traži prirodne sastojke kako bi regenerirao stanice. Proteini sačinjavaju staničnu membranu (membrana predstavlja opnu koja odjeljuje okolinu s unutrašnjosti stanice). Nakon što su iscrpljene glikogenske zalihe, mozak to shvaća na sljedeći način: „Idem još malo kad sam se zalaufao“, zbog čega puls ostaje povišen još neko vrijeme. Benefite produženog pulsa donosim u nekom drugom članku.

Kada je vani vruće, krvne žile se šire i puls se povećava. Ako je vlaga zraka veća od uobičajene, tijelo ne može osigurati znojenje, a upravo znojem hladimo organizam. Krv preuzima ulogu transporta topline zbog čega se puls povećava. Razlog zašto smo opušteniji noću vjerojatno stoji u prirodnim mehanizmima srca. Puls je uvijek niži u ranu zoru, osim… 🙂  Hm, idemo malo na medicinski dio.

Vrste pulsa

Normalan puls iznosi između 60-80 otkucaja u minuti.

Bradikardija se odnosi na stanje ispod 60 otkucaja. Osim kod sportaša, može biti prisutna kod fizičkih radnika i patoloških stanja.

Tahikardija se odnosi na ubrzan rad srca. Prisutna je kod stresa, bolesti štitnjače, fizičkog napora i uživanja u alkoholu i drogama.

Svakodnevno povišenje pulsa uzrokovano adrenalinskim reakcijama nije istovjetno pulsu koji je porastao uslijed tjelesne aktivnosti. Što tražimo od sportaša prije natjecanja? Koncentraciju! Kako će se fokusirati? Stišavanjem misli i snižavanjem otkucaja srca! Kako da to izvede? Disanjem! Korijen svega je poznavanje vlastitog tijela i prirodnih mehanizama.