Možemo li dehidrirati zimi?

Kada nam se tijekom nesnosno vrućih ljetnih mjeseci s lica slijeva znoj, a pred očima stvara iluzija one lokvice na horizontu, u narodnu poznata kao fatamorgana, onda znamo kako je vrijeme za unos tekućine u tijelo. Ljeto i dehidracija stari su suputnici, no iako se s ljetnim vrućinama definitivno nije za igrati, ljeti vam je ipak prilično jasno kada se približite točki dehidracije. No što se događa zimi kada se dehidracija puno lakše kamuflira, ali je ništa manje opasna?

Što uzrokuje zimsku dehidraciju?

Unutarnje grijanje

Naravno kako se nećete po zimi doma smrzavati ili nositi duple čarape kako ne biste dehidrirali, ali bitno je znati kako je taj grijani zrak zaista suh. Provodeći jako puno vremena u grijanim unutarnjim prostorijama zapravo gubimo jako puno tekućine zbog čega se značajno povećava mogućnost dehidracije. Učinak možete vrlo lako prepoznati na svojoj koži koja u ovim uvjetima obično bude nešto suša. Pa zato zapamtite. Kad kod kuće radi grijanje morate unositi i dovoljno tekućine.

Odijevanje

Osim što je račun za plin ili struju veći nego ljetnih mjeseci zimi se i deblje oblačimo. Kada temperature odluče slobodnim stilom skočiti prema dolje prirodno je navući nešto više odjeće.- No to nešto više nerijetko postane i malo previše. Previše slojeva odjeće znači da vam definitivno neće biti hladno, ali bi vam moglo biti malo prevruće. Kada vam je prevruće onda se više i znojite, a kada se više znojite povećavate rizik od dehidracije. U zimskom periodu zapravo često ni ne osjetite koliko se znojite te ni ne primijetite koliko ste zapravo tekućine iz tijela izgubili. Stoga je opasnost od dehidracije tim veća.

Zaboravljate na tu bočicu vode

Kad je ljeto u punom zamahu ta bočica vode vam je nekako uvijek pri ruci. Što god radili jednostavno se češće sjetite koliko je voda bitna za vaše zdravlje. Zima je druga priča. Kada je zrak hladniji prirodno se nešto manje žedni i jednostavno vam je ideja nošenja bočice vode naokolo manje privlačna. No ova je praksa opasna jer sama činjenica što se nama trenutačno ne pije ne znači kako je tijelo optimalno hidrirano. Time se dovodite u stvarnu opasnost od gubitka tjelesne tekućine i dehidracije s opasnim posljedicama poput:

• vrtoglavice
• umora i manjka energije
• glavobolja
• suhe kože, očiju i usta
• problema s bubrezima
• naticanja mozga
• većih izgleda za nastajanje ozljeda
• manjka koncentracije

Ovo si nemojte dopustiti i stoga dnevno konzumirajte oko 3 i pol litre vode, ako ste muškarac i 2 i pol, ako ste žena. Kod sebe zato uvijek imajte svoju bočicu s vodom, a nije ni ona jedini izvor tekućine koja vašem tijelu treba. Jedite hranu bogatu vodom i postići ćete jednaki efekt. Voće je odličan izbor. Osim toga probajte 1:1 omjer. To vam znači da na svako piće koje nije voda, a popijete ga tijekom dana, popijete i jednu čašu vode.