Kalorije IN vs Kalorije OUT! Je li stvarno tako?

U fitness svijetu postoje brojni kalkulatori i formule koje izračunavaju dnevnu potrebu za kalorijama.

Parametri koje unosimo u njih su:

Visina
Težina
Postotak masti
Dob
Spol
Razina aktivnosti

Pridržavate se te brojke, ali rezultati i dalje izostaju? Ne ostvarujete sastav tijela, razinu energije ili zdravlja kakve ste priželjkivali!? U čemu je onda problem? Problem je u tome što ljudski organizam nije dizel motor s kojim se točno može znati koliko goriva smo stavili, kolika je potrošnja i koliki će biti output energije. Ljudski organizam je živo okruženje i kao takvo je jedinstveno za svakog čovjeka. Velik je broj parametara koji utječu na pretvorbu hrane u energiju. Koji su to parametri?

Na efikasnost probave hrane i njene pretvorbe u energiju utječe crijevna flora koja je poput otiska prsta individualna za svaku osobu. Ne postoje dva čovjeka na svijetu koja imaju identičnu crijevnu floru. Crijevnu floru čine svi mikroorganizmi i bakterije koje se nalaze u našem probavnom sustavu. Kada hrana prođe kroz postupak probave u želucu i dospije u crijeva, upravo su bakterije u crijevima one koje tu hranu razgrađuju i iz toga je vidiljivo da ovisno o kvaliteti i kvantiteti dobrih i loših bakterija, ovisi i sama probava hrane.

Osim crijevne flore na probavu hrane utječe i živčano-hormonska regulacija tj:

1) Hormoni
2) Neurotransmiteri
3) Enzimi
4) Receptori

Genetske predispozicije

Kada na sve ovo dodamo još genetske faktore i okolinske faktore, jasno je zašto dvije osobe jednake visine, težine, godina, istog spola i razine aktivnosti neće imati potrebu za jednakom količinom hrane. Genetski faktori su urođeni i imamo na raspolaganju samo ono što smo „dobili“, međutim vrlo je važno znati da prehrana, tjelesna aktivnost i razina stresa uvelike utječu na to koliko će se genetske predispozicije manifestirati. Zamislite to kao neku igru s kartama. Kada djelitelj podijeli karte, više ih ne možete mijenjati, ali postoje razni načini na koje možete odigrati partiju što će uvelike utjecati na ishod.

Najjednostavnije rečeno, ako dvije identične osobe (npr. jednojajčani blizanci) pojedu 150 grama piletine, njihovi organizmi neće jednako kvalitetno iskoristiti nutrijente niti stvoriti jednaku količine energije, izgraditi jednak broj stanica itd. Iz tog razloga bilo koji kalkulator koji radi na principu “kalorije IN vs kalorije OUT” nije sveto pismo toga koliko trebate unositi kalorija.

Što učiniti?

Idealno bi bilo voditi dnevnik prehrane tj. pisati svaki dan što ste pojeli, koje su bile količine i kako ste se nakon svakog obroka osjećali. Osim navedenog, poželjno je napisati koliko ste spavali te zapisati razinu stresa svakoga dana. S vremenom ćete dobiti vrlo jasnu sliku o tome koja količina hrane Vam je potrebna i na koji način količina sna i razina stresa utječu na Vašu prehranu.