Glutamin – najvažniji suplement

Glutamin kao neesencijalna kiselina tek je odnedavno dobio zasluženu ulogu u ishrani bodybuildera. Nije baš poznato, ali glutamin se već dugo upotrebljava kod bolesnika kojima je potrebno bolničko liječenje zbog teških ozljeda, opeklina ili bakterijskih infekcija. Najnovija istraživanja nedvosmisleno potvrđuju značenje glutamina za bodybuildere i druge sportaše. Štoviše, ne samo sportašima, nego i svakom čovjeku glutamin može biti važan dodatak ishrane.

Značenje glutamina otkrili su 1930. Hans Krebs, jedan od najvećih biokemičara svih vremena i stručnjak za metabolizam koji je postao slavan otkrićem ciklusa limunske kiseline koji se njemu u čast još i zove Krebsov ciklus. Otkrićem je spoznao važnost karbamidnog ciklusa u kojem glutamin ima važnu ulogu. Prvi je spoznao ulogu glutamata, glutamina i ketoglutamata u ponovnom punjenju dušičnih zaliha organizma. Glutamin je jedna takva aminokiselina koja se u velikoj količini može naći u organizmu, najviše u mišićima i crijevnom sustavu.

Glutamin je neesencijalna aminokiselina, što znači da ju je organizam sposoban sam proizvesti. Istodobno, postoje takve okolnosti (npr. kod stanica crijevnog sustava ili limfocita koji se jako brzo dijele) kada je glutamin nužan tj. uvjetno se može smatrati esencijalnim (kao karnitin i histidin).

Biokemija

Glutamin igra važnu ulogu u metabolizmu dušika, u proizvodnji amonijaka u bubrezima, reprodukciji glikoze u jetri te ima ključnu ulogu u ciklusu glikoza-alanin.

Evo sažetka pojedinih funkcija glutamina:

• Izvor aminokiselina
• Aminošećer (npr. biosinteza glikoza – aminoglikan)
• Proizvodnja amonijaka u bubrezima
• Odstranjenje amonijaka
• Prosljeđivanje ugljika
• Pred-tvar gama-aminobutirenske kiseline
• Biosinteza glikogena u jetri
• Gorivo razmjene tvari
• Prosljeđivanje dušika
• Proizvodnja nukleinske kiseline
• Sinteza proteina
• Sinteza karbamida (u jetri)

Zbog kataboličkih uvjeta i radi dopune energetskog izvora, razgrađuje se mišićni protein. Aminokiselinske skupine koje se sastoje od leucina, izoleucina i drugih aminokiselina pretvore se u glutaminsku kiselinu koju čini glutamin. Glutamin se u crijevima apsorbira i pretvara u alanin koji jetri služi kao izvor energije. U krajnjoj liniji, za mišiće i jetru to je upotrebljiv energetski izvor koji stoji na raspolaganju. Dakle glutamin osigurava reprodukciju dušika. Glutamin se može naći u najvećoj količini u skeletnim mišićima.

Izvođenjem vježbi snage ili bilo koje iscrpljujuće aktivnosti (skijanje, boks, aerobik i slično) izlučuje se vrlo velika količina glutamina kao posljedica kataboličnih uvjeta treninga. Kada se glutamin izlučuje iz mišića, reakcija imunološkog sustava je intenzivnija, aktivira se želučani i crijevni sustav, poveća se razina proizvodnje glikogena u jetri te jača lučenje amonijaka u bubrezima.

Glutamin raspolaže i s nekim drugim važnim funkcijama – primjerice, igra važnu ulogu u proizvodnji nukleinskih kiselina, specijalnih aminokiselina, gama-aminobutirenske kiseline i u proizvodnji proteina. Važna je i iznimno velika uloga glutamina u biološkoj sintezi glutationa – najvažnijeg topivog antioksidansa unutar stanice, a whey proteini ga sadrže u većoj količini. Glutamin je izuzetno zdrav i siguran nutrijent bez štetnih nuspojava.

Doziranje glutamina

Kod određivanja doze glutamina, različita količina glutamina u različitoj mjeri povećava razinu glutamina u krvi. U slučaju 2 grama glutamina, povećanje je 19%, dok u slučaju unosa 40 grama dnevno može se postići povećanje razine glutamina za 214%. Vidljivo je da dvadesetostruko povećanje obroka nije rezultiralo dvadesetostrukim povećanjem razine glutamina jer se jedan dio glutamina iskoristi kao energetski izvor u crijevima. Temeljem rezultata istraživanja, optimalna dnevna količina glutamina je 16 grama nakon treniranja unošenih zajedno s ugljikohidratima. Nakon toga za 1.5 sati, razina glutamina u krvi se ponovno vraća na prethodne izvorne vrijednosti. Ako želite unijeti daljnje količine glutamina, najbolje je to učiniti nakon spomenutog vremenskog razdoblja (1.5 sata).

Ove dvije prilike sasvim su dovoljne, jer u drugom vremenskom razdoblju neće biti učinkovito u istoj mjeri što se tiče prirasta mišićne mase. Što se tiče drugih pozitivnih djelovanja glutamina kao što su antikatabolizam, imunitet i slično, mogu se primjenjivati druge količine i vrijeme unošenja. Na primjer, u slučaju bolesti opravdana je dnevna količina glutamina od 60 grama.

Isto tako, ako želite smanjiti razinu umora prilikom vježbanja, trebate unijeti veću dozu i prije treninga. Razlog tome je sudjelovanje glutamina u proizvodnji bikarbonata, čime smanjuje nastanak kemijskih tvari odgovornih za stanje umora. Pored toga, pošto je glutamin odličan izvor energije imunog i probavnog sustava, ti ga sustavi “kradu” od mišića. Zato, ako prije vježbanja unesete dovoljnu količinu, nećete nepotrebno žrtvovati dragocjene mišićne zalihe glutamina koje, poput kreatina, imaju volumizirajući učinak.