Sve što trebate znati o kolesterolu

Kao što znate, kolesterol može biti dobar ili loš. Previše jedne vrste može uzrokovati bolesti srca, ali premalo druge vrste također može povećati rizik od srčanih bolesti. Tu su i trigliceridi čija neodgovarajuća razina može također ostaviti posljedice. S obzirom na to da ste sada vjerojatno zbunjeni, u nastavku saznajte što kolesterol čini vašem tijelu i zašto može biti štetan ili koristan.

Što je točno kolesterol?

Kolesterol je vrsta masti koja se nalazi u tijelu, a za preživljavanje su vam potrebne gotovo sve vrste kolesterola. Poznato je da se ova vrsta masnoće koristi za izgradnju tjelesnih stanica. No previše nekih vrsta kolesterola može predstavljati problem, povećavajući rizik od bolesti srca i krvnih žila.

Kolesterol se prvenstveno stvara u jetri. Ljudi također dobivaju kolesterol iz nekih izvora hrane, uglavnom iz mesa i punomasnih mliječnih proizvoda. Ta hrana također sadrži zasićene i transmasne materije koje potiču jetru da stvara više kolesterola nego što to inače čini.

Tri mjerenja koja vašega liječnika najčešće zanimaju su LDL (lipoprotein male gustoće) i HDL (lipoprotein visoke gustoće) kolesterol, kao i trigliceridi.

LDL – “loš kolesterol”

LDL se smatra “lošim” kolesterolom. Ako imate previše LDL kolesterola, višak se skuplja na zidovima krvnih žila. Na kraju ove naslage mogu dovesti do suženja krvnih žila, što može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.

Razina kolesterola razlikuje se ovisno o dobi i spolu, a smatra li se normalnim ili ne, a prema nekih istraživačima zabrinjavajuća razina LDL-a je iznad 130 miligrama po decilitru.

Mnoge zdravstvene organizacije preporučuju da držite razinu LDL kolesterola ispod 100 miligrama po decilitru. Ako već imate povećani rizik od srčanih bolesti ili imate dijabetes, poželjno je i smanjenje LDL-a ispod 70.

Ako su vaše razine LDL-a više od preporučenih, preporučujemo da postanete fizički aktivni i izbjegavate puno crvenog mesa. Također, izbjegavajte hranu bogatu zasićenim i transmasnim kiselinama jer imaju tendenciju povisivati ​​razinu LDL kolesterola.

HDL – “dobar kolesterol”

HDL se smatra “dobrom” vrstom kolesterola. Žene uglavnom imaju višu razinu HDL-a, što je zapravo i poželjno. Brojni čimbenici mogu smanjiti razinu HDL-a, uključujući pušenje, prekomjernu težinu, premalo tjelesne aktivnosti i dijabetes tipa 2. Vaši geni također mogu utjecati na razinu HDL-a.

Većini odraslih muškaraca savjetuje se održavanje razine HDL-a iznad 40 miligrama po decilitru. Za odrasle žene taj je cilj 50 ili više. Češće vježbanje mršavljenje i upravljanje stresom neki su od faktora mogu poboljšati razinu HDL-a.

Trigliceridi – treći faktor

Trigliceridi su druga vrsta masnoće u krvi koja može povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Faktori koji mogu povećati razinu triglicerida su prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata (više od 60 posto kalorija iz ugljikohidrata), previše alkohola i prekomjerna tjelesna težina ili pretilost. Razinu triglicerida mogu povećati i pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i genetika.

Normalne razine za odrasle muškarce i žene su ispod 150 miligrama po decilitru. Odabir zdravijih životnih navika, poput prestanka pušenja, mršavljenja i više fizičke aktivnosti, može poboljšati razinu triglicerida.

Ukupan kolesterol

Ako ste ikada detaljno pregledali rezultate testova na kolesterol, možda ste primijetili da se “ukupni” broj ne poklapa sa svim ostalim mjerenjima zajedno. To je zato što vaš ukupni kolesterol uključuje razinu LDL i HDL kolesterola i 20 posto rezultata triglicerida.

Prema nekim istraživačima, odrasli bi trebali imati ukupnu razinu kolesterola negdje između 125 i 200 miligrama po decilitru. Dakle, ako je vaš ukupni kolesterol, na primjer, 260, to bi se smatralo visokim – ali postoje načini liječenja i promjene u načinu života koji to mogu srušiti.