Objavljivanje hrane na društvenim mrežama: da ili ne?

Volite li prilikom odlaska u omiljeni restoran uslikati svoj obrok i podijeliti ga na društvenim mrežama? Mnogi priznaju da su im takve objave iritantne te smatraju da osobe koje to rade imaju problema s prehranom ili samopouzdanjem. No iza ovog “rituala” krije se mnogo više od ovih negativnih pretpostavki.

U posljednje vrijeme mnogi tvrde da se društvene mreže pretvaraju u galerije hrane popraćene ljudima koji su njome opsjednuti, a zaluđenost hranom vodi do dva scenarija: epidemiji pretilosti ili anoreksiji. No srećom postoje i oni na koje tehnologija djeluje sasvim pozitivno i navodi ih na razmišljanje o tome što jedu tijekom dana. Pitanje je: postoji li nešto poput “normalnog” odnosa prema hrani u posljednje vrijeme?

Pojedini stručnjaci tvrde da se glavni problem krije u tome što na hranu ne gledamo više kao na “gorivo” koje nam je potrebno za normalno funkcioniranje organizma. Hrana je postala dio društvenih događaja te česta tema društvenih interakcija. Uzevši ovo u obzir, društvene mreže su pomogle da ovakav odnos s hranom dosegne novu razinu; doživljavanje hrane kao nešto više od “goriva” za tijelo. No imaju li one samo negativan utjecaj na prehranu ili ipak mogu i pozitivno djelovati na naše životne navike?

Što kažu istraživanja?

Jedno istraživanje pokazalo je da ljudi koji fotografiraju svoj obrok jedu manje od onih koji to ne čine. Razlog tomu može biti to da su svjesni što su pojeli te u kojoj količini. Danas postoje i pojedine aplikacije koje omogućuju svojim korisnicima da fotografiraju svoje obroke i vode dnevnik prehrane te ga ponekad dijele s ostalim korisnicima kako bi odlučili djeluju li njihovi obroci zdravo.

U ovom slučaju društvene mreže pomažu nam da razvijemo zdrave navike, pobudimo svijest o zdravoj prehrani i jedemo manje. No kako odnos prema hrani na društvenim mrežama utječe na društveni aspekt života?

Hrana kao puno više od “goriva”

Kada pristupimo društvenim mrežama, shvaćamo da mnogi percipiraju hranu na potpuno drugačiji način od onoga što hrana zapravo jest. Hrana može biti uzrok mnogih emocija koje vežemo uz odnos s drugim ljudima, poput srama i ponosa. Razlog tomu je što je konzumiranje hrane vezano uz našu sliku o sebi, životnu pozadinu i navike.

No hrana već dulje vrijeme nije samo “gorivo”. Pripremanje bogatstva hrane jedan je od glavnih običaja tijekom blagdana, obiteljskih okupljanja i raznih oblika slavlja. Iako nam se čini da društvene mreže negativno utječu na naše prehrambene navike, u nama pobuđuju društveni aspekt interesa za hranu, zbog čega mogu pozitivno utjecati na nas. Statistike pokazuju da većinu vremena jedemo sami, a hrana je upravo faktor koji nas povezuje s drugima na mnogo načina. Kada podijelimo hranu na društvenim mrežama, nesvjesno pozivamo druge ljude da sudjeluju u samom iskustvu konzumiranja određene hrane zbog čega se mnogi tako rješavaju osjećaja usamljenosti.

Prema tome, društvene mreže nisu nužno uzrok poremećaja u prehrani, već ako ih iskoristite na pametan način, možete razviti kompleksan i pozitivan odnos prema prehrani, ali i ljudima.