7 pogrešaka koje vaš međuobrok čine nezdravim

Međuobroci su jednako važni u prehrani kao i 3 glavna obroka. Kada ga konzumirate u najboljem izdanju, to može biti idealan izbor prije ili nakon napornog treninga ili način održavanja stabilne razine šećera i energije u krvi do sljedećeg obroka.

No konzumiranje međuobroka nije uvijek nužno zdravo. U najgorem slučaju, to može biti glavni krivac za sprječavanje vašeg napretka u fitnessu i na kraju sabotiranje vaših ciljeva u mršavljenju.

U nastavku saznajte sve o najvećim greškama u konzumaciji međuobroka koje vjerojatno činite i kako ih popraviti.

1. Preskačete međuobrok

Kada želite smršavjeti, uobičajeno je da pokušate svesti kalorije i međuobroke na minimum. No konzumacija međuobroka pomaže vam da ne ogladnite tijekom dana. Osim toga, konzumiranje 4-5 manjih obroka tijekom dana dokazana je strategija za bolje mršavljenje.

Umjesto da grickate nešto niskokalorično što vas neće zasititi, poput mrkve ili celera, kombinirajte ih s 2 žlice humusa ili maslaca od kikirikija. Ova opcija neće vas opskrbiti s previše kalorija i trebala bi vam pomoći da se kasnije ne prejedete.

2. Jedete međuobrok kada niste gladni

Ako ste ikada iz čiste dosade posegli za nečim slatkim, trebali biste izbaciti ovu lošu naviku. Ponekad su to slatkiši u uredu ili kasno navečer dok jedete i istovremeno gledate televiziju. S vremenom se ti mali zalogaji mogu zbrajati i spriječiti vas u postizanju ciljeva.

Prije nego što posegnete za međuobrokom, provjerite jeste li zaista gladni. Na ljestvici gladi od 1 do 10 (pri čemu 1 znači da uopće niste gladni, a 10 da “umirete” od gladi), trebali biste težiti tome da jedete kada vaša glad dosegne broj 7.

3. Određujete krive porcije

Hrana poput orašastih plodova, sjemenki i suhog voća može biti odličan međuobrok bogat hranjivim tvarima, ali i tim se namirnicama možete prejesti ako ne kontrolirate porcije. Više o kontroli porcija možete pročitati OVDJE.

4. Niste uklopili sve nutrijente u svoj međuobrok

I proteini i masti važni su makronutrijenti koji vam pomažu da se osjećate sito. Ako u 10 ujutro jedete nešto poput lubenice, bit ćete prilično gladni prije ručka. Kada samo jedete voće ili povrće kao međuobrok, to vam može povisiti šećer u krvi, a zatim ga sniziti, zbog čega se osjećate gladno u roku od sat vremena.

Odlučite se za grickalice koje sadrže zdrave masti ili proteine, poput badema u kombinaciji s voćem koje ste namjeravali konzumirati. Ovo će vam pomoći da duže ostanete siti i izbjegnete prejedanje za vrijeme ručka ili večere.

5. Izbjegavate voće

Neki se ljudi odriču voća, pogrešno misleći da su prisutni prirodni šećeri prepreka u njihovom nastojanju da izgube kilograme. No u tom procesu smanjujete unos vlakana i puno ostalih zdravih hranjivih tvari. Vlakna pomažu u zasićenju, odnosno osjećaju sitosti, te time mogu spriječiti prejedanje. Ono što trebate je jesti male količine voća tijekom dana kako biste dobili dovoljno vlakana.

6. Ograničavate unos ugljikohidrata

Kada drastično smanjimo unos ugljikohidrata, tijelo oslobađa posebne hormone kako bi se suprotstavilo ograničenju, potičući povećanu žudnju za makronutrijentima. Kada jedan od makronutrijenata nije dostupan (zbog ograničenja u prehrani), tijelo će se boriti sve dok se više ne možete oduprijeti i prepustiti se toj žudnji.

Ugljikohidrati bi trebali činiti 45–65% ukupnih kalorija u vašoj prehrani. Usredotočite se na zdrave složene izvore (koji neće povisiti razinu šećera u krvi), poput integralnih žitarica (poput zobi ili smeđe riže), škrobnog povrća (poput bundeve ili krumpira) i mahunarki (poput leće ili graha).