Kako prepoznati da dobro trenirate?

Rekreativni trening sve više je počeo sličiti na pravi sportski trening. Velika dostupnost informacija vezanih za trening i prehranu vrhunskih sportaša, sve bolje opremljeni fitness centri i mogućnost komunikacije i prezentacije svojih sposobnosti i fizičkog izgleda ostatku svijeta putem društvenih mreža, dovelo je do visoke motivacije rekreativaca i ozbiljnom pristupanju treningu i prehrani. Osim toga, sve je više rekreativnih natjecanja, bilo da govorimo o Crossfitu, bodybuildingu, triatlonu, maratonu ili pak nekom od ekipnih sportova.

Zbog svega navedenog, rekreativni trening nažalost sve manje ima funkciju poboljšanja zdravlja, a sve više ulogu dokazivanja, natjecanja, planiranja i programiranja treninga koji će gurati naše sposobnosti do krajnjih granica. U velikoj želji za napretkom, veliki broj rekreativaca zanemaruje važnost, kompleksnost i ozbiljnost sportskog treninga pa kopirajući tuđe programe ili kreirajući vlastite, rade velike pogreške. Osim što u velikom broju slučajeva zanemaruju važnost tehnike te prouzrokuju ozljede u želji za što boljim rezultatom, rekreativci najčešće loše programiranim treninzima ulažu puno truda, vremena i energije uz minimalan, a nakon nekog vremena i nikakav rezultat, odnosno napredak.

Kako ćete znati je li vaš program treninga dobar?

U velikom broju slučajeva, rekreativci zanemaruju ulogu odmora i oporavka tijela u procesu treninga. Mišljenje da će odrađenim izuzetno teškim i stresnim treningom vidjeti odmah rezultate i povećati svoju snagu, izdržljivost ili bilo koju drugu sposobnost, totalno je pogrešno. Istina je takva da će težak i stresan trening dovesti do strašnog pada vaših sposobnosti i sve dok se tijelo ne oporavi nećete osjetiti efekt prethodno odrađenog treninga. Što je trening jači i teži, to će tijelu trebati više vremena da se dovede u stanje povišene radne sposobnosti.

Ako konstantno radite pogrešku i ne dopustite tijelu da se oporavi, a vi već počinjete sa sljedećim treningom, dovest ćete se do pretreniranosti, odnosno kontinuiranog pada sposobnosti. Ako uzmemo za primjer trening u teretani, neko vrijeme ćete stajati na istim težinama, a s vremenom će vam sposobnosti početi padati pa umjesto da napredujete, vi ćete nazadovati. Potrebno je naglasiti da pravi efekt treninga, povišena radna sposobnost, odnosno superkompenzacija ne traje vječno. Ukoliko je vaš odmor između treninga predugačak, također nećete ostvariti potpuni efekt prethodnog treninga i uvijek ćete stajati na mjestu. Osim planiranja pojedinačnih treninga, odnosno tjednih mikrociklusa, vrlo je važan i dugoročni plan treninga. Moguće je odraditi i udarni mikrociklus 6-8 treninga, pa nakon toga napraviti jedan relaksacijski ciklus nakon kojega će vaše tijelo opet ući u stanje povišene sposobnosti. Ukratko, koliko god teško trenirali, morate znati koliko vam je potrebno da se oporavite i odradite još jači trening od prethodnog.

Koliko je vremena potrebno za oporavak?

Ovaj ključni moment ipak nije tako jednostavno odrediti. Puno faktora igra ulogu i vrlo je individualiziran. Ipak, postoje smjernice kojima se trebate voditi, ovisno o tipu treninga koji ste odradili. Najčešći oblik treninga snage u rekreativnom vježbanju odnosi se na razvoj repetitivne snage (8-12 ponavljanja) te maksimalne i submaksimalne snage (1-6 ponavljanja). Ako vam je trening usmjeren za razvoj MAKSIMALNE SNAGE, onda je vrijeme oporavka 36-48 h, dok je u treningu REPETITIVNE SNAGE vrijeme za oporavak 24-36 h. Vrijeme oporavka ovisit će i o mjerama oporavka i trenutnog stanja utreniranosti, pa ga je potrebno individualizirati.

U svakom slučaju, najbolji pokazatelj da dobro trenirate je taj da nakon oporavka između treninga ili ciklusa treninga, imate više snage i energije i da u svakom sljedećem treningu napredujete. Ukoliko stvari ne idu tako, nešto radite krivo.