Paleo prehrana – što je to?

Svjetski poznate knjige ovog ili sličnog naslova, i u njima prezentiran način prehrane, tipičan su primjer kako zaraditi na globalnom neznanju osnovnih stvari.

Ideja prezentirana u toj, trenutačno jako popularnoj literaturi, jest osvijestiti široku masu da se vrati prehrambenim navikama naših predaka u razdoblju Paleolitika tj. nekoliko milijuna godina unatrag. Dakle, temeljne postavke Paleo dijete kažu da bismo trebali jesti onako kako smo to činili prije agrikulturne revolucije 10.000 g. pr. n.e. i daleko prije industrijske revolucije u 18. st.

Temelj takve prehrane čine samo one namirnice koje su bile dostupne ljudima u razdoblju lovačko-sakupljačkog društva. Najbolja rečenica koja opisuje takav način prehrane jest:

jedi samo ono što trči, pliva, leti ili raste na zemlji!

To podrazumijeva izbjegavanje svega prerađenog od strane ljudske ruke i strojeva; šećera, soli, proizvoda od žitarica (kruh, tjestenina), kvasca, hidrogenizirana ulja i trans-masnoća, svih tekućina osim vode, čaja i cijeđenog voćnog soka, mesnih prerađevina kao što su salame, paštete, hrenovke i još mnogo, mnogo toga.

Iz samog koncepta jasno je da nema ničeg revolucionarnog u tom “paleolitičkom” pokretu o kojem svi govore, već je upravo taj naziv i njegova prezentacija omogućila slavu autorima i naravno, činjenica da takva prehrana zaista funkcionira!

U čemu je onda tajna?

U proteklih 200 godina ljudske navike promijenile su se više nego u 2.000.000 godina prije toga, samim time su i prehrambeno-kulinarske tehnologije poprimile drukčije obrise. Današnja hrana ima izuzetno manju nutritivnu vrijednost od one koju su lovili, pripremali i konzumirali naši preci.

Također, s industrijskom revolucijom povezujemo pojavu umjetnih i štetnih aditiva koji produžuju rok trajanja, smanjuju troškove obrade i glavni su uzročnici bolesti moderne civilizacije, uključujući gojaznost, dijabetes, srčana oboljenja i rak.

Autori Paleo dijete govore da se trebamo okrenuti hrani koja je organski uzgojena, bez dodataka aditiva. S obzirom na gore navedene činjenice, nije nam potrebna komercijalizirana literatura da shvatimo ono što je evidentno. Ključ svega leži u činjenici da sve što unesemo u sebe postaje dio naših stanica, a vjerujem da nitko ne želi biti građen od salama, kukuruznih pahuljica i pašteta.

Kada bi iz svoje prehrane izbacili samo procesiranu hranu (ako niste sigurni kako ju prepoznati, mislite na konzerve, tube, vakumirane stvari i sve što ne izgleda kao da je nekad bilo živo) dokazano bi izgledali bolje, bili manje bolesni, imali veću koncentraciju i seksualnu uzbuđenost! Zvuči odlično i ništa nas ne košta da probamo živjeti na takav način dan za danom.

Namirnice

Iako smo već spominjali što se preporučuje konzumirati, ponovimo osnove naše prehrane:

• Visokokvalitetni proteini životinjskog porijekla kao što su crveno i bijelo meso peradi, svinjetina, govedina i teletina, janjetina, divljač, jaja, iznutrice (jetricu, bubrege, srce), svježe ulovljene ribe i školjke. Nije potrebno izbjegavati masnije dijelove jer sva hrana bogata proteinima treba sadržavati i masnoće.
• Masnoće bogate Omega 6 masnim kiselinama poput maslinovog i lanenog ulja. Jako bitan izvor esencijalnih masnih kiselina su orašasti plodovi, ponajviše bademi, indijski i brazilski oraščići, lješnjaci, pistachio te suncokretove i bučine sjemenke.
• Voće i povrće dominira u udjelu ugljikohidrata, međutim preporučuje se i riža bez glutena kao i slatki krumpir, poznatiji kao batat, kao odličan izvor netoksičnih ugljikohidrata.
• Iz prehrane valja izbaciti i biljno, hidrogenizirana i poluhidrogenizirana ulja, što uključuje, ali nije ograničeno na, margarine, sojino ulje, ulje kukuruza, ulje od kikirikija, ulja repice i šafranike, kao i suncokretovo ulje.
• Također, sav rafinirani šećer (gazirana pića, sokovi, slatkiši) treba smanjiti na minimum, kao i ostale rafinirane ugljikohidrate koji dominiraju u današnjoj kuhinji (tu se prvenstveno misli na tjesteninu i ostale proizvode od bijelog brašna pune glutena).

Zaključak

Iako je pravac koji se navodi u knjigama ovakve tematike pozitivan i ukazuje na suštinu problema današnje prehrane i njenih nuspojava, na nama je da racionalno razmotrimo opcije koje nam se nude.

S jedne strane možemo biti slijepe ovce globalne prehrambene industrije i “uživati” u nutrijentima modernog doba, dok se s druge strane možemo odlučiti za kvalitetnu, organski uzgojenu hranu i misliti na prevenciju bolesti.