Najvažniji B vitamini

Vitamini su sastavni dio naših enzima. Moramo ih unositi putem hrane, budući da ih naše tijelo ne može same proizvesti. Reguliraju metabolizam, daju snagu, smanjuju umor, bore se protiv bolesti i brinu se za naše zdravlje i vitalnost. Kako bi naš organizam dobio sve potrebne vitamine, potrebno ih je svakodnevno unositi u organizam. Postoje 2 vrste vitamina: topive u vodi i topive u mastima.

Vitamin B ili poznatiji kao B-kompleks je topiv u vodi, te se lako apsorbira u krvotoku. S vitaminima koji su topivi u vodi (vitamin B i C) nije se moguće predozirati. Višak unesenog vitamina tijelo ne može skladištiti nego ga izlučuje putem mokraće i znojenja, stoga ga je potrebno svakodnevno unositi hranom.
Svaki član obitelji B-kompleksa ima posebna djelotvorna svojstva, no svima je zajedničko ovo: bitni su za stvaranje energije izdvajanjem goriva iz ugljikohidrata, proteina i masnoće u hrani, te ih nalazimo u prirodi.

Vitamin B1

Vitamin zadužen za dobro raspoloženje. Važan je za živčani sustav i pridonosi smanjenju razine stresa. Istraživanja pokazuju da manjak vitamina B1 već nakon dva tjedna može dovesti do neželjenih posljedica (poremećaji metabolizma ugljikohidrata i rada živčanog sustava). Preporučena dnevna doza iznosi 1-1,1 mg kod žena i 1-1,4 mg kod muškaraca. Nalazi se u suncokretovim sjemenkama, zobenim pahuljicama, grahu, grašku, peradi, svinjetini i cjelovitim žitaricama. Oprez: Nestaje prilikom kuhanja.

Vitamin B2

Poznat kao vitamin rasta, B2 je posebno važan kod djece. Odraslima se preporučuje dnevna doza od 1,2-1,5 mg, a djeci 0,7-1,6 mg. Predoziranje može dovesti do iritacije kože. Osim što potiče rast stanica, dokazano smanjuje broj napadaja migrene (za čak 50%). Nalazi se u mlijeku, jajima, ribi, žitaricama, brokuli, špinatu i šparogama.

Vitamin B6

Gubitak apetita, probavni problemi i neredoviti grčevi ukazuju na manjak vitamina B6 koji kao i svi vitamini B-kompleksa ima važnu ulogu u pretvaranju masti, ugljikohidrata i bjelančevina u energiju. Preporučene dnevne doze iznose 1,8 mg za muškarce i 1,6 mg za žene. Nalazi se u mliječnim proizvodima, peradi, svinjetini, ribi, lješnjacima, bananama, avokadu i mahunarkama.

Vitamin B7 = Vitamin H

Vitamin H (poznat i kao vitamin B7, odnosno biotin) je neophodan sportašima, ali i drugim osobama čija je profesija vezana uz veći fizički napor (to se posebice odnosi na bodybuildere). Istraživanja su pokazale da se biotin troši na razlaganje mliječne kiseline jer je kod sportaša nađen manjak ovog vitamina. Prirodni izvori biotina su meso, žumanjak jajeta, soja, gljive, banana, kikiriki, zob i pivski kvasac.

Vitamin B9

Poznat i pod nazivom folna kiselina preventivno se preporučuje trudnicama, pogotovo u prvim tjednima trudnoće, kako bi se spriječila teška oštećenja novorođenčeta.
Vitamin B9 sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), sintezi nukleinske kiseline i genetskog materijala. Njegov unos bitan je za pravilan rad metabolizma proteina, mozga i psihičkog zdravlja. Manjak rezervi ovog vitamin, umanjuje djelovanje gena koji štiti od raka. Zanimljiva je činjenica da su alkoholičari u velikom deficitu s ovim vitaminom. Hrana koja je izuzetno bogata vitaminom 9 su sva tamnozelena lisnata povrća, grah, iznutrice, pivski kvasac i losos. Simptomi koji signaliziraju manjak su: slab rast, loše pamćenje i anemija.

Vitamin B12

Povećava izdržljivost i uspješno se odupire stresu. Nedostatak može dovesti do anemije i određenih neuroloških problema, depresije i slabosti. Nalazi se u algama, đumbiru, šampinjonima i grašku. Preporučena dnevna doza iznosi 1,6 miligrama.