Može li se od stresa razboljeti?
Koliko ste puta čuli rečenicu ‘nemoj se nervirati, nije vrijedno’? Sigurni smo da je odgovor ‘puno’, ali isto tako znamo da je isti neizbježan pratitelj suvremenog života. Bez obzira na to jesmo li suočeni sa zahtjevnim poslom, obiteljskim problemima ili svakodnevnim poslovnim izazovima, reakcija na stres je prirodni mehanizam tijela. No, dugotrajni ili intenzivni stres može imati dubok utjecaj na naše zdravlje stoga bismo itekako trebali raditi na tome da isti spriječimo.
Što kaže struka?
Mnogi znanstvenici ističu povezanost između stresa i raznih zdravstvenih problema. Doktori sve više prepoznaju utjecaj stresa na tijelo i um. Dugotrajni stres može biti povezan s nizom fizičkih i mentalnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, poremećaje spavanja, depresiju, tjeskobu, pa čak i autoimune bolesti.
Hormonski disbalans
Jedan od ključnih načina na koji stres utječe na zdravlje jest putem hormonskog sustava. Tijekom stresnih situacija, tijelo oslobađa hormone poput kortizola i adrenalina. Ovi hormoni su korisni u kratkoročnom smislu jer pripremaju tijelo za “borbu ili bijeg”. Međutim, dugotrajno izlaganje visokim razinama ovih hormona može imati štetne učinke na imunološki sustav, krvni tlak, kolesterol te povećati rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.
Izvor brojnih zdravstvenih problema
Psihološki stres također može biti izvor fizičkih problema. Osobe koje se redovito osjećaju pod stresom često imaju poteškoća s spavanjem, prehranom i konzumiranjem alkohola ili droga kako bi se nosili s tim stanjem, što dodatno opterećuje tijelo i može dovesti do raznih zdravstvenih problema.
No, važno je napomenuti da ljudi reagiraju na stres na različite načine. Dok netko može podnijeti visoke razine stresa bez vidljivih zdravstvenih problema, druga osoba može iskusiti ozbiljne fizičke ili mentalne tegobe.
Kako spriječiti stres?
Savladavanje stresa može biti izazovno, ali postoje brojne tehnike koje mogu pomoći u smanjenju njegovih negativnih utjecaja na svakodnevni život. U nastavku vam donosimo nekoliko strategija koje vam zasigurno mogu pomoći da reducirate stres.
Vježbajte redovito: Tjelesna aktivnost poput šetnje, trčanja, klizanja ili bilo koje druge omiljene aktivnosti može značajno smanjiti razinu stresa. Redovita tjelovježba potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće koji poboljšavaju raspoloženje.
Tehnike opuštanja: Meditacija, duboko disanje, progresivno opuštanje mišića ili joga mogu pomoći u smanjenju stresa. Ove tehnike opuštanja smanjuju napetost u tijelu i umiruju živčani sustav.
Pravilna prehrana: Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama te umjerenim unosom proteina može poboljšati otpornost tijela na stres. Izbjegavanje pretjerane konzumacije kofeina, alkohola i šećera također može pomoći u regulaciji razine stresa.
Organizacija vremena: Postavljanje prioriteta može smanjiti osjećaj preopterećenosti. Planiranje dnevnih obveza i odmora može pomoći u održavanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Ne povlačite se u sebe: Razgovor s prijateljima, obitelji ili stručnjakom može biti od velike pomoći. Ponekad dijeljenje problema s nekim može olakšati teret stresa.
Pronađite hobi: Bavljenje hobijem koji vas ispunjava može djelovati terapeutski. Bilo da se radi o slikanju, čitanju, plesu ili bilo kojoj drugoj aktivnosti koja vas raduje, to može biti izvrstan način opuštanja.
Savjeti koje smo naveli samo su neki od mnogih načina kako se možemo nositi sa stresom. Pronalaženje kombinacije tehnika koje odgovaraju individualnim potrebama može biti ključno za uspješno upravljanje stresom i očuvanje zdravlja.
U konačnici, veza između stresa i zdravlja je kompleksna i individualna. Iako je stres neizbježan dio života, svjesnost o njegovom utjecaju i usvajanje zdravih strategija može biti ključno za očuvanje općeg zdravlja i blagostanja.