Je li (pre)skupo zdravo se hraniti?

Da je hrana općenito u Hrvatskoj preskupa to već i vrapci kraj Konzuma znaju, ali ne brinite – rješenje je nadohvat ruke!

Svi moramo jesti svakodnevno (a idealno bi bilo i malo više od uobičajena 2-3 obroka u danu koliko mnogi u konstantnoj jurnjavi između posla, obitelji i sveg ostalog jedva stižu), a taj nemali trošak i tako ne možemo izbjeći, pa zašto onda ta hrana ne bi bila u funkciji očuvanja i unapređenja zdravlja, a samim time i izgleda tijela?!

Zdrava i fit prehrana zapravo ne počinje doma, već u trgovini. Kada sam na natjecateljskoj dijeti, a počne me hvatati „kriza proždrljivosti“ (da, događa se i najdiscipliniranijima), ali i inače, držim se pravila:

Pravilo 1: „Ono što nemam doma, ne mogu pojesti!

Nažalost, otežavajuću okolnost pri kupovini zdrave, fit hrane predstavlja i činjenica da skoro 80% ponude nekog supermarketa čini prerađena, nezdrava hrana. Ok, slažem se da je većini ta prerađena i polugotova hrana privlačnija, ukusnija i „zaraznija“ te, kako mnogi POGREŠNO vjeruju, jeftinija i brža za pripremu (nego zdrave „sirove“ namirnice), ali uz daleko štetnije posljedice za zdravlje.

Pravilo 2: držite se uglavnom „rubnih dijelova“ velikih trgovina

…jer su tamo najčešće smješteni svježe voće i povrće, zatim frižideri s mesom, mlječnim proizvodima i sl.

Priznajem da, dok čekam u redu u prodavnici, promatram tko što ima u svojoj košarici i kako dotični kupac izgleda te mogu reći da sam uočio prilično veliku korelaciju između izgleda tijela „vlasnika“ košarice i njenog sastava.

Zato vam savjetujem da, ako baš morate, pokušate kupovati industrijski minimalno prerađenu hranu, a što više sirovih „čistih“ namirnica koje ćete onda doma uz malo mašte i kulinarske kreativnosti (te uz moje savjete i recepte) pretvoriti u zdrave i ukusne obroke.

Zato je na primjer uvijek bolje kupovati:

• Običan krumpir koji možete ispeći u pećnici (čak i s korom ako vam se ne da guliti) umjesto pomfrita ili još gore čipsa. Također isprobajte odličan batat (slatkasti krumpir);
• Fit salame“ (ako već ne možete bez njih): pileća prsa (Cekin), pureća prsa (Puris), dimcek (Cekin) jer sve imaju oko 16 g proteina na 100 g i minimum masti umjesto hrenovki i ostalih „hard core“ mesnih prerađevina
• Čista pileća prsa umjesto pilećih nuggeta i sličnih „pilećih egzibicija“ s krušnim mrvicama i sirom (koje još onda morate i izpržiti u ulju)
• Fit burgere (uskoro ću na ovim stranicama objaviti i recept za taj svoj „specijalitet“) umjesto polugotovih ili fast food hamburgera
• Običan grah u konzervi (ili još bolje sirovi pa ga sami skuhate. Postoji izvrsna Fantazija mix, mješavina žitarica i mahunarki (K plus, 17 kn) umjesto nekakvih polugotovih jela s tim
• Obične kokice (možete ih ispeći u loncu) umjesto onih iz vrećice i mikrovalne (a koje inače spadaju u jedne od najnezdravijih namirnica zbog vrećica u kojima se pripremaju, premazanih perfluorooktaničnom kiselinom koja može izazvati rak i ukusnog lažnog maslaca koji se povezuje s bolestima bronhija i pluća);
• Posni sir koji možete pripremiti na milijun načina: od slatkog (s bananama, whey proteinom, grožđicama, šumskim voćem i zobenima) zatim slanog namaza (s lukom, češnjakom, peršinom i mljevenom ljutom paprikom) do hladnog umaka za tortilje (s malo jogurta i zelenom paprikom), a sve to umjesto masnih i visokokaloričnih sirnih namaza, voćnih jogurta i raznih umaka prepunih aditiva.
• Svježe voće i povrće umjesto konzerviranog (npr. džem i pekmez su uvijek skuplji, a siromašniji voćem te bogati šećerima i konzervansima)
• Svako jutro napraviti zelene smoothie od voća i povrća umjesto sličnih takvih gustih sokova iz trgovine, dok industrijske, “prirodne sokove“ uopće neću ni komentirati!

Često me pitaju: Jedeš li ti ikad junk food i koliko tjedno potrošiš na zdravu prehranu? 

Odgovor: Naravno da nekad pojedem i to (pa ljudi smo), ali ipak dosta rijetko… i eto nas do pravila 3.

Pravilo 3: sve dok vam je nezdrava hrana samo izuzetak, a ne pravilo – na dobrom ste putu

A na zdravu hranu trošim između 250 – 350 kn tjedno, ali mi u tome pomažu i razni diskonti jeftinije hrane kao i brojne tržnice (Dolac, Jarunska, Kvatrić – npr. 1 kg čistih pilećih prsa je oko 40 kn, za razliku od trgovine gdje samo 500g košta gotovo toliko)koje dodatno pojeftinjuju kupovinu ovih zdravih, neprerađenih namirnica.

Slažem se da je sve vrlo individualno pa tako i koliko tko može izdvojiti za hranu, ali npr. s obzirom na definitvno prenapuhane cijene pića po noćnim klubovima i općenito troškove izlazaka po našoj metropoli (usporedbe radi: nije mi jasno kako npr. vodka 0.03 + red bull – oko 50 kn u Zagrebu – može koštati jednako kao neka „žestica“ na Manhattanu – oko 10 USD, s time da vam tamo sipaju skoro deci, do deci i pol alkohola?! ), pa tako mnogi taj moj tjedni iznos za hranu potroše u jednoj suboti , a o svakodnevnim troškovima za cigarete da i ne govorim.

Tako se zdrava hrana samo „na prvu loptu“ može učiniti skupljom, ali je činjenica da kod prerađene hrane najviše plaćamo skupu ambalažu i reklamu (do sad još nisam vidio reklamu s rasplesanim mladim, veselim i zgodnim ljudima koji nam npr. pokušavaju “prodati” jabuke ili svježi špinat), veliku količinu „praznih kalorija“ (male nutritivne vrijednosti i vlakana zbog čega usporavaju probavu), nezdravih masti i šećera, soli, umjetnih okusa, sumnjivih punila i konzervansa. Također, prerađene namirnice imaju i umanjenu probavljivost odnosno iskoristivost unutar organizma (na što također utječe i velika količina šećera, masti kao i pogrešna priprema hrane).

Ipak, moramo biti svjesni da je hrana najmoćniji lijek koji svakodnevno unosimo u seb,e a da je nezdrava hrana uvijek na kraju najskuplja jer ćemo je platiti vlastitim zdravljem!