sjedeći način života

Ako misliš kako je sat vremena treniranja (samo par dana tijekom tjedna) protuteža svih sati koje provodiš sjedeći, razmisli još jednom!

Prema jednom članku iz «British Journal of Sports Medicine«, britanskom časopisu sportske medicine, sjedeći način života, čak i onda kada redovito treniraš, može biti poprilično štetan za zdravlje. Švedski istraživači (Elin Ekblom-Bak, Swedish School of Sport and Health Sciences) upozoravaju da se nakon 4 sata sjedenja oni geni koji reguliraju razmjenu tvari glukoze i masti počnu «gasiti». Nedostatak gibanja može se dovesti u vezu sa srčanim problemima, pretilosti, šećernom bolesti i drugim zdravstvenim problemima.

svakodnevno sjedenje ima veliki negativni učinak na zdravlje!

Zašto ne pomažu treninzi? Bez obzira koliko si u formi, studije upućuju na to da sveukupnost vremena provedenog sjedenjem može imati veći učinak na zdravlje, nego činjenica treniraš li ili ne.

Kanadski istraživači (Peter Katzmarzvk, Pennington Biomedical Research Center) su otkrili da su oni ljudi koji više sjede u većoj smrtnoj opasnosti bez obzira na navike vježbanja. Prema jednoj australskoj studiji, svaki sat proveden pred TV-om povećava rizik od smrti uslijed srčanih problema za 18%, čak i uz vježbanje!

Prema jednoj studiji iz 2009. godine, u kojoj su 17.000 Kanađana pratili tijekom više desetljeća, oni koji su više sjedili bili su izloženi višem faktoru rizika smrtnosti i to je bilo neovisno o tome jesu li trenirali u tradicionalnom smislu. Nema još dovoljno dokaza koliko je sjedenje štetno, kaže Peter Katzmarzvk, koji je voditelj studije. Ali, čini se, što se više puta ustanemo i prekinemo sjedenje, to je bolje!

istraživanje: usporedba dva čovjeka

Prema članku «Evolucija sjedećeg načina života», koji su sastavili članovi katedre znanstvene discipline Universitv of South Carolina, ako usporedimo dva čovjeka: onaj koji ne postigne propisanih 30 minuta srednje jake fizičke aktivnosti tijekom dana bilježi se kao čovjek sjedećeg načina života. Druga osoba uz sat vremena aktivnosti tretira se aktivnom osobom.

Opet, ako čovjek sjedećeg načina života 75% dana provede uz lagane aktivnosti (pješačenje, kuhanje, čišćenje, itd.), dok se aktivna osoba u konkretnom vremenu vježbanja ništa se ne kreće (praktično samo sjedi), tada naš subjekt, kojeg smo okarakterizirali kao sjedećeg, zapravo sagori dnevno 10% više kalorija! A ako identificiramo upotrebu energije za kondicijom, dobrom linijom i pravim putem ka zdravlju, tada ozbiljno moramo razmisliti o svemu.

Pouka bi bila da pored dnevnih (ili par puta tjedno) treninga pokušaš biti što aktivniji tijekom dana kako bi minimalizirao periode sjedenja.

Nekoliko ideja

• Nabavi spravicu za brojanje koraka: Možda ti se samo čini da pješačiš više mimo treninga, nego što u biti to činiš!
• Učini svoje treninge djelotvornijim u teretani: stavi treninge u veću brzinu. Tako ćeš sagorjeti više kalorija u ostalom dijelu dana, a najvažniji mišić – srce – učinkovitije  ćeš angažirati.
• Preoblikuj svoj radni stol: ako radiš za pisaćim stolom, nekako ga podigni kako bi mogao i stojeći raditi. Ili sjedi na pilates lopti dio dana jer će na taj način mišići koji stabiliziraju kralježnicu kontinuirano morati raditi u držanju ravnoteže.
• Telefon, računalo namjesti da te povremeno upozore da se ustaneš, da se malo gibaš jer je jako lako na sate i sate udubiti se u posao!
• Iskoristi telefonske pozive: ako trebaš pisati, koristiti računalo, tada ćeš vjerojatno sjediti (jedino ako nemaš stol uz koji stojiš), ali nema razloga da telefonske pozive ne obaviš šetajući.
• Unutar radnog mjesta: Nemoj slati e-mail kolegama ili ih zvati telefonom, radije prošetaj do njih!

Napomena: Postojanje negativnog učinka sjedenja može se staviti u paralelu sa paleolitičkim načinom ishrane. Čak i onda ako mislimo da nešto ne radimo prema lošim navikama moderne dobi (nego recimo vodimo «reformnu» ishranu) na realnoj genetičkoj razini još smo uvijek jako daleko od načina života, gdje je naša evolucija trenutačno. Čini se da se to ne odnosi samo na ishranu, nego vrijedi za kompletnu količinu aktivnosti malog fizičkog intenziteta, što ne možemo bezuvjetno ekvivalentnim načinom zamijeniti sa tjedno 3-7 satnim vježbanjem izrazito većeg intenziteta. Protiv negativnih posljedica dugoročnog sjedenja na držanje tijela (mišićje-zglobove) već odavno upozoravamo, ali je dobro znati pod koliko ozbiljnim utjecajem se nalazi i razmjena tvari/metabolizam!