Mjesto koje ujedinjuje sve ljubitelje sporta

9 najvećih laži mainstream nutricionizma

Puno krivih informacija ili bolje rečeno dezinformacija kruži o današnjoj mainstream prehrani!

U ovom članku objavljeni su najgori primjeri današnjice, no to je samo jedan mali komadić zagreban s površine.

Top 9 laži:

Jaja su nezdrava

Jedna stvar u kojoj su mainstream nutricionisti imali ogroman uspjeh je upravo “demoniziranje” jaja, smatrajući ih veoma nezdravom hranom.

Najgori primjer navodi kako jaja sadrže veliku količinu kolesterola te se stoga smatraju namirnicom koja povećava rizik od srčanih bolesti.

Nedavno je dokazano da kolesterol u prehrani zapravo ne podiže kolesterol u krvi. Jaja prvenstveno podižu razinu „dobrog“ (HDL) kolesterola i nisu povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Pročitaj istraživanje.

Zaključak:

Jaja su jedna od najvažnijih namirnica, bogata svim vrstama hranjivih tvari zajedno s antioksidansima koji štite naše oči.

Zasićene masne kiseline su loše

Prije nekoliko desetljeća „utvrđeno“ je da je epidemija bolesti srca uzrokovana unosom veće količine masnoća, posebice zasićenih masnoća.

Istraživanja su bila poprilično plitka i imala su političko zaleđe. Danas je utvrđeno da su bila potpuno kriva. Ideja da zasićene masti podižu rizik od srčanih bolesti je nedokazana teorija koja je nekako postala konvencionalna mudrost.

Jedenjem zasićenih masti podiže se razina HDL kolesterola (dobrog) u krvi, dok se LDL kolesterol mijenja iz malih u gušće, veće LDL čestice koje su benigne.
Meso, kokosovo ulje, sir, maslac…. nema nikakvog razloga da se bojimo ove hrane (ako je uzgoj bio pravilan i nisu dodani hormoni i slične stvari). Pročitaj istraživanje.

Zaključak:

Novija istraživanja pokazala su da zasićene masti ne uzrokuju srčane bolesti. Prirodna hrana bogata zasićenim masnim kiselinama dobra je za nas.

Svi bismo trebali jesti žitarice

Ideja da ljudi trebaju temeljiti svoju prehranu na žitaricama baš i nije najbolja stvar. Poljoprivredna revolucija dogodila se nedavno i u ljudskoj evolucijskoj povijesti naši geni se nisu toliko promijenili. Žitarice su prilično niske u hranjivim tvarima u usporedbi s drugim namirnicama poput povrća.

Moderna pšenica sadrži veliku količinu glutena, a postoje dokazi da značajan dio stanovništa može biti upravo osjetljiv na gluten. Pročitaj istraživanje.

Gluten može oštetiti crijevne sluznice, uzrokovati bol, nadutost, umor i nekonstantnu stolicu. Konzumacija glutena povezana je sa šizofrenijom i još nekim drugim ozbiljnim poremećajima u mozgu.

Zaključak:

Žitarice sadrže relativno malo nutrijenata u odnosu na ostalu hranu (poput povrća). Gluten iz žitarica može dovesti do raznih probavnih smetnji i zdrastvenih problema.

cereals

Puno proteina loše je za naše kosti i bubrege

Tvrdnja kaže da visokoproteinska dijeta (dijeta; način prehrane) izaziva probleme poput bolesti burega ili osteoporoze. Istina je da konzumacija proteinske hrane utječe na izlučivanje kalcija iz kostiju u kratkom roku, no dugoročna istraživanja pokazuju suprotan učinak.

Dugoročno gledano, protein ima snažnu povezanost s poboljšanjem zdravlja kostiju i smanjenjem rizika od prijeloma. Pročitaj istraživanje.

Osim toga, istraživanja ne pokazuju nikakvu povezanost visokog unosa proteina s bolešću bubrega kod zdravih ljudi. Dva glavna razloga zatajenja bubrega su visoki krvni tlak i dijabetes. Prehrana s većim unosom proteina imat će pozitivan učinak na oba slučaja.

Zaključak:

Veći unos bjelančevina povezan je s poboljšanjem zdravlja kostiju te smanjenem rizika od prijeloma kostiju. Visoki unos proteina također snižava krvni tlak i poboljšava simptome dijabetesa, koji bi trebao smanjiti rizik od zatajenja bubrega.

Hrana s niskim udjelom masnoće dobra je za nas

Da oduzmemo masti iz hrane, ona bi imala okus poput kartona ili stiropora. To nitko ne bi želio jesti. Proizvođači hrane su toga svjesni, stoga hrani dodavaju druge stvari kako bi nadoknadili nedostatak masnoće. To su obično zaslađivači: šećer, fruktozno-glukozni sirup ili umjetna sladila poput aspartama.

Iako umjetna sladila nemaju kalorija, istraživanja i dokazi pokazuju da su štetniji od običnog šećera. Pročitaj istraživanje. Također, mnoga istraživanja pokazuju dosljednu povezanost s raznim bolestima poput pretilosti, metaboličkog sindroma, dijabetesa, bolesti srca, prijevremenog poroda i depresije.

Zaključak:

Hrana s niskim udjelom masnoća je obično puna prerađenih šećera, kukurznog sirupa ili umjetnih sladila i prilično je nezdrava.

Trebali bi jesti mnogo malih obroka tijekom dana

Ideja da bismo trebali jesti mnogo manjih obroka tijekom dana kako bismo „ubrzali“ metabolizam je mit.

Istina je da jedenje podiže razinu našeg metabolizma i to se događa prilikom probavljanja obroka, no to je ukupna količina hrane koja određuje unos energije, ne sam broj obroka. Pročitaj istraživanje.

Kontrolirano istraživanje podijelilo je dvije skupine ljudi. Jednas je kupina jela mnogo malih obroka, dok je druga jela istu količinu hrane u manje obroka. Istraživanja nisu pokazala razlike između dvije skupine.

Jedno istraživanje pokazalo je da 6 obroka dnevno smanjuje osjećaj sitosti u odnosu na 3 obroka dnevno kod pretilih muškaraca.

Ako pogledamo prirodu čovjeka, možemo zaključiti da ljudsko tijelo nije stalno bilo u stanju sitosti. U prirodi smo koristili post s vremena na vrijeme i nismo jeli tako često kao danas.

Zaključak:

Nema dovoljno dokaza koji upućuju da jedenje mnogo malih obroka ima prednost nad manjim, većim obrocima. (Opaska urednika: Ovo se ne odnosi na bodybuildere koji žele povećanje mišićne mase)

Ugljikohidrati bi trebali biti najveći izvor kalorija

Mišljenje većine jest da bismo trebali jesti hranu s niskim udjelom masnoća te ughljikohidrate koje iznose 50-60% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Ovakav način prehrane kod većine ljude sadržavat će jako puno žitarica i šećera s vrlo malim količinama masne hrane kao što su meso i jaja.

Ovakva vrsta prehrane može biti korisna i dobra, sve ovisi o vašim ciljevima i sportom kojim se bavite, ako se bavite. Primjerice, za posebno mršave osobe ovakav način prehrane bit će dobar. Za one koji su pretili, imaju metabolički sindrom ili dijabetes, to nije najpametnija stvar.

Zaključak:

Hrana s niskim udjelom masnoća i visokim unosom ugljikohidrata nije nužno uvijek dobra i korisna stvar.

Omega-6 masne kiseline dobre su za nas

Polinezasićene masti smatraju se zdravima jer su neka istraživanja pokazala da mogu sniziti rizik od srčanih bolesti.

Omega-3 masne kiseline djeluju protupalno i smanjuju rizik od mnogih bolesti vezanih za upale. Ljudi bi trebali dobiti svoje omega-3 i omega-6 masne kiseline u određenom omjeru. Ako je omjer previsok u korist omega-6 masne kiseline, može prouzročiti probleme. Pročitaj istraživanje.

Kroz evoluciju ljudi nikada nisu imali pristup takvim obiljem omega-6 masti, stoga se može reći da su neprirodne za ljudsko tijelo.

Istraživanje koje se posebno bavi omega-6 masnim kiselinama, umjesto polinezasićenih masti, u globalu pokazuju povećani rizik od srčanih bolesti.

Uzimajte omega-3 masne kiseline i ramotrite nadoupunjavanje prerane uljem jetre bakalara, a izbjegavajte industrijsko sjeme i biljna ulja.

Zaključak:

Ljudi moraju dobiti omega-3 i omega-6 u određenom omjeru. Višak omega-6 podiže rizik od bolesti.

Prehrana s visokim udjelom masti učinit će nas debljima

Uvriježeno je mišljenje da ćemo, konzumirajući hranu koja sadržava masti, dobiti mast (salo). Ona stvar koja se nakuplja ispod naše kože daje nam „mekani izgled“ i čini nas debljima. Stoga, ako jedemo masti biti ćemo deblji?

Ne, to nije baš tako. Unatoč tomu što masti imaju više kalorija po gramu u odnosu na ugljikohidrate ili proteine, hrana s visokim udjelom masti neće nas učiniti debljima. Kao i većinu stvari – treba ih staviti u kontekst. Hrana s visokim unosom masti i proteina učiniti će nas debljima, no ne zbog masti.

Zaključak:

Jednako tako, hrana s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata može dati bolji gubitak potkožnog masnog tkiva u odnosu na onu prehranu s niskim udjelom masti. Pročitaj istraživanje.

POLLEO SPORT

Vidi sve
Elasti Joint, 384 g - Orange
Elasti Joint, 384 g - Orange
49.99
Read more
Polleo Sport vreća za boks, 175 cm
Polleo Sport vreća za boks, 175 cm
169.99
Read more
Melatonin 1mg, 180 tableta
Melatonin 1mg, 180 tableta
19.99
Read more
CLA 1000mg, 60 kapsula
CLA 1000mg, 60 kapsula
16.99
Read more
Protein Cookie, 75 g - Double Chocolate
Protein Cookie, 75 g - Double Chocolate
2.99
Read more
BCAA, 250 g
BCAA, 250 g
19.99
Read more
Magnezij 375 mg, 100 kapsula
Magnezij 375 mg, 100 kapsula
19.99
Read more
100% Whey Gold Standard, 900 g - White Chocolate Raspberry
100% Whey Gold Standard, 900 g - White Chocolate Raspberry
44.99
Read more
BCAA 1000, 200 kapsula
BCAA 1000, 200 kapsula
29.99
Read more
BCAA 1000, 400 kapsula
BCAA 1000, 400 kapsula
49.99
Read more
Creatine 2500, 200 kapsula
Creatine 2500, 200 kapsula
41.99
Read more
Cink, 15 mg, 100 kapsula
Cink, 15 mg, 100 kapsula
14.99
Read more
Zeleni čaj, rinfuza, 500 g
Zeleni čaj, rinfuza, 500 g
9.99
Read more
L-Carnitine Liquid, 25 ml, 20 ampula - Peach
L-Carnitine Liquid, 25 ml, 20 ampula - Peach
39.99
Read more
FlavDrops, 50 ml - Vanilija
FlavDrops, 50 ml - Vanilija
6.99
Read more
Formula 80 Protein Complex, 510 g - Vanilla cream
Formula 80 Protein Complex, 510 g - Vanilla cream
29.99
Read more
Creatine, 500 g
Creatine, 500 g
44.99
Read more
L-Glutamine, 600 g
L-Glutamine, 600 g
34.99
Read more
Bučica gumirana 4 kg Atleticore
Bučica gumirana 4 kg Atleticore
15.99
Read more
Vitargo +Electrolyte, vrećica, 70 g
Vitargo +Electrolyte, vrećica, 70 g
2.99
Read more

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Building Body premium

Pridruži se BB obitelji potpuno besplatno i ostvari razne pogodnosti:

 

pristup premium sadržaju

najnovije vijesti iz svijeta fitnessa

prijava na naš newsletter

ekskluzivni popusti u Polleo Sportu

Registriraj se