Lecitin

Dodatak lecitina prehrani sportaša može spriječiti smanjenje količine lecitina u organizmu pri velikim psiho-fizičkim naporima, ubrzati sagorijevanje masnih kiselina kao pogonskog goriva, pomoći boljoj koncentraciji i bržem učenju, djelovati zaštitno na stanice, osobito jetre te zaštititi krvne žile “četkajući” ih iznutra i snižavajući kolesterol!

Što je lecitin i čemu služi?

Lecitin je osobita i složena vrsta masnoće. Bitna je za normalnu funkciju organizma, a osobito vitalne organe: srce, mozak, jetru i živce. Lecitin je ugrađen u većinu organskih struktura i sudjeluje u ogromnom broju metaboličkih procesa.

Može li tako važna tvar uzmanjkati u organizmu?

To se nikada ne događa u zdravom i mladom organizmu, uz uvjet da se pravilno hrani i bavi umjerenim psiho-fizičkim aktivnostima. No, može se pretpostaviti da uz manjkavu prehranu u kojoj nema dovoljno lecitina te uz iscrpljujuće napore i stres, dolazi do stanja kad lecitina nema dovoljno.

Koja je hrana siromašna lecitinom?

Sve zasićene masnoće, hidrogenizirane masti (margarin) nemaju u sebi lecitina zbog tehnološke obrade, a i ulja mogu biti jednako siromašna iz istog razloga.

Iznimka su hladno prešana ulja, a osobito je vrijedno maslinovo ulje.

Gdje ima lecitina?

Bogat izvor lecitina je žumanjak, orašasti plodovi, govedsko srce, sojino ulje te svakako cjelovite žitarice. Spomenuvši jaja, recimo da je najošiji način pripreme jaja prženje na svinjskoj masti i slanini, kada sav lecitin iz jaja propada.

Zašto napori smanjuju razine lecitina?

Za vrijeme iscrpljujućih napora i stresova troši se mnogo lecitina, a troši se i mnogo prijenosnika-acetilkolina koji se stvara iz lecitina. Lecitin se dodatno troši i na druge funkcije.

Trebaju li sportaši uzimati lecitin kao dodatak?

Mnogi su stručnjaci za prehranu sportaša pristalice dodavanja malih količina lecitina u vrijeme treninga.

Niske doze od 3-5 grama na dan imaju učinak na veću snagu i izdržljivost. Neki istraživači su davali i do 80 grama na dan kroz ograničeno vrijeme (tjedan dana) i bili zadovoljni postignutim rezultatima.

Može li se lecitin predozirati?

Lecitin nije lijek nego dodatak hrani koji je izdvojen iz soje. Za njega nije utvrđena dnevno preporučena doza (ADI).

Mala doza od 1.5 do 2.7 g na dan ima preventivno značenje, odnosno popunjavanje eventualno deficitnog unošenja hranom i nadoknade pri jačem trošenju. Ipak, smatra se da je granica primjene do 10g po kilogramu težine na dan.

U prodaji možemo naći lecitin u različitim oblicima, ali se granulat smatra savršenim tehnološkim proizvodom zbog toga što je u njemu lecitin koncentriran gotovo sto posto. Uz lecitin, prisutne su vrlo vrijedne nezasićene masne kiseline, linolna i linolenska, čija je aktivnost za 50% veća od onih iz drugih izvora pa vitamin E koji je zbog prirodnog porijekla 36% djelotvorniji od sintetskog u smislu antioksidativnog djelovanja.

Neki sportaši vole kombinirati lecitin sa češnjakom, čime još više pojačavaju antioksidativno djelovanje E-vitamina.

Zbog čega je koristan za sportaše?

Lecitin pripada ergogenima, dakle sredstvima koja podižu tj. pojačavaju određene sposobnosti.

Kao jedan od najpoznatijih emulgatora, lecitin uspješno drži zajedno u otopini dvije nepomirljive tvari: masti i vodu (plazmu). Ta je otopina u stvari mobilna energetska masa koja se lako prenosi do svih potrrošnih mjesta, a zbog lecitina olakšan je ulaz u stanicu, razgradnja i oslobađanje energije – sve ono što je važno u običnom životu, ali još važnije u sportu. Iz lecitina se stvara acetilkolin-prijenosnik o kojem ovisi brzina reakcije, odluke, snalažljivost, koncentracija, koordinacija pokreta, zamor, izdržljivost… sve jedna stvar važnija od druge. Nadalje, lecitin drži u “kemijskom zagrljaju” kolesterol i pazi da se ne zalijepi na stijenku krvne žile, što bi bilo početak ili nastavak procesa ateroskleroze. Lecitin se koristi i kao sredstvo protiv debljanja drži masnoće i usmjerava ih prema potrošačkim mjestima, a ne u rezerve. Lecitin čuva jetru, a koristi se i za liječenje nekih bolesti.

Zašto lecitin neki uzimaju i nakon natjecanja?

Mozak troši glukozu kao “pogonsko gorivo” u normalnim uvjetima rada. U stresnoj situaciji primijećen je nagli pad količine lecitina u organizmu, što govori u prilog tome da se u kriznim energetskim situacijama mozak može poslužiti lecitinom kao rezervnim izvorom energije. Vjerojatno i zbog toga što je to brži i kraći put do energije nego onaj preko oslobađanja masnih kiselina iz depoa. Osim toga, za vrijeme napora potroši se mnogo lecitina i za sve druge lecitinske funkcije i strukture pa je logično pretpostaviti kako će dodatak lecitina u suplementarnom obliku ubrzati oporavak. Konačno, to je praksom i dokazano. Lecitin se vrlo brzo resorbira i nakon par sati potpuno je uključen u metabolizam.